Julska zaštita povrća i priprema zimnice nastavljaju se i u augustu

Dok sjevernom i zapadnom Evropom hara suša, kod nas je juli, ljetni mjesec inače s najvišim temperaturama i minimalnim padavinama, protekao u oblačnim, kišnim danima s grmljavinom i što je još gore, gradom. Upravo je grad pričinio ogromne štete posljednjih mjesec dana na usjevima bh poljoprivrednika. Nije štedio ni jednu kulturu pa je poharao voćnjake, bašče, njive. 

Ovakvo vrijeme puno padavina i vlage uzrokuje razna oboljenja na biljkama, posebno povrćarskim. Upravo su teme o zaštiti povrća bile u vašem fokusu proteklog mjeseca. Podsjetimo se što smo najviše čitali jer će vam ove teme sigurno pomoći i u augustu. 

Pucanje, vršna trulež, mačje lice, šuplji plodovi - fiziološke promjene na plodu paradajza rezultat su fizioloških poremećaja unutar tkiva biljke i ne izazivaju ih patogeni. Ove promjene umanjuju tržišnu vrijednost plodova pa je važno znati kako se nositi s ovim problemima. 

Osim fizioloških promjena, tu je i bijela mušica koja napada paradajz, papriku i drugo povrće i cvijeće.  Ovi insekti, kako ličinke, tako i odrasle mušice, sišu sokove iz biljke što uzrokuje usporeni rast, žućenje listova i konačno, smanjene prinose. Biljke postaju slabe i osjetljive na bolesti.

Obične biljne uši posebno se razvijaju tijekom vlažnog vremena. Kako ukloniti biljne uši prirodnim metodama, jedan je od starijih tekstova na Agroklubu koji vam je u julu ponovo privukao pozornost. 

Pjegavost povrća još je jedan od znakova bolesti. Pjege na plodovima paprike i paradajza - zbog čega se pojavljuju i čime ih tretirati, tema je koja vas je također zanimala u julu. 

Mlijeko kao zaštita, ali i gnojivo za biljke, tema je i savjet kojoj se iz ljeta u ljeto vraćamo. I to samo zato jer je ova metoda ekološka i tako učinkovita. 

Juli je mjesec i ubiranja plodova pa se treba podsjetiti kako pripremiti bijeli luk za čuvanje tokom zime. Također, ovo je i mjesec pripremanja zimnice pa smo saznali da se krastavci mogu i ukiseliti i zamrznuti. Važno je znati i kako pravilno izraditi kompot kako bi sve vrijednosti voća sačuvali tijekom zime. 

Zbog kiša je trava rasla kao luda, valjalo ju je stalno kositi. Zato je važno znati da se pokošena trava može odlično iskoristiti kao fermentisamo đubrivo. 

Iako smo na vrhuncu ljeta, brzo će i jesen. Razmislite kakvo bi voće mogli zasaditi ove godine. Predlažemo vam jostu, barem na okućnici jer ne traži kemijsku zaštitu, zahtijeva minimalnu njegu, a sadrži osam puta više C vitamina od limuna!