• Skladištenje bijelog luka
  • 13.07.2018. 10:30

Kako pripremiti bijeli luk za čuvanje tokom zime?

Bijeli luk je zdrava povrtnica koju mnoga domaćinstva uzgajaju. Da bi se što duže očuvale glavice bijelog luka potrebno je znati kada ga povaditi i kako čuvati ovo povrće.

Foto: Pixabay/MaisonBoutarin
  • 10.222
  • 442
  • 0

U svakoj bašti možemo pronaći gredicu bijelog luka. Ova povrtna vrsta svoju popularnost može zahvaliti svojoj ljekovitosti za ljudski organizam, ali bijeli luk je ljekovit i za mnoge baštenske kulture. Što je više bijelog luka u bašti uzgajane biljke su zdravije.

Za čuvanje tokom zime odabrati zdrave glavice

Glavice bijelog luka vade se iz zemlje kada je biljka u početnoj fazi polijeganja. Najbolje je vađenje glavica obaviti po toplom, osunčanom danu. U godinama sa previše vlage glavice luka su u opasnosti od pojave trulenja. Suviše polegle biljke tokom kišnog ljeta nastavljaju sa vegetacijom. Zbog suvišne vlage veoma brzo dolazi do odvajanja čenova i pojave "cvjetanja glavice". Ovakve glavice su podložne trulenju i brzom propadanju tokom čuvana, a bijeli luk u ovakvom stanju nema tržišnu vrijednost.

U zavisnosti od varijeteta, uslova uzgajanja i stanja usjeva na gredici određuje se termin vađenja bijelog luka. Ozimi varijeteti se vade početkom jula, dok se proljetni varijeteti vade krajem jula. Na dužinu čuvanja utiče pripadnost varijetetu. Ozimi lukovi se sade tokom jeseni i dobro se čuvaju do tog termina,  odnosno dobro se čuvaju od vađenja do termina sadnje. Proljetni lukovi se sade tokom proljeća i dobro se čuvaju do proljetnog termina za sadnju. Ozimi luk se dobro čuva tokom 5 do 6 mjeseci, a dužina čuvanja proljetnog luka je veća i iznosi oko 10 mjeseci. Glavice ne trebaju biti prezrele da čenovi ispadaju iz omotača, jer čenovi brzo propadaju kada nisu u omotaču i kada su odvojeni od dna glavice.

Nakon vađenja iz zemlje glavice bijelog luka je potrebno očistiti od zemlje, suvog lišća i korijenja. Nadzemni dio biljke se prikraćuje iznad glavice na dužinu 1,5 do 2cm, a korijen se prikrati na dužinu 1 do 1,5cm.

Izvađene glavice bijelog luka je potrebno dobro osušiti. To je posebno važno kada je godina kišna. Glavice koje ostanu vlažne brzo podliježu procesima trulenja.

Krupne i zdrave glavice odvojite i posebno čuvajte za sadnju.

Uslovi čuvanja

Bijeli luk može da se nakon čišćenja i sušenja čuva na temperaturi od 16 do 20°C. Ovo je optimalna temperatura za kraći period čuvanja. Ukoliko želimo glavice bijelog luka duže čuvati temperatura treba da ima vrijednosti od 2 do 4°C.

Tokom čuvanja vlaga treba da je niža, jer u vlažnim skladištima ubrzava se proces propadanja glavica. Za očuvanje glavica bijelog luka najznačajniji faktori su:

  • da su glavice zdrave, bez simptoma truleži i drugih bolesti;
  • da su glavice očišćene i prosušene;
  • da u skladišnom prostoru nema varijacije temperature i
  • vlaga ne smije biti previsoka.

U domaćim uslovima glavice bijelog luka je najpraktičnije čuvati u drvenim gajbicama, korpama ili platnenim vrećama u plitkom sloju. Gajbice, korpe i vrećice trebaju biti međusobno udaljene kako bi se obezbjedila bolja cirkulacija vazduha.

Ukoliko želimo bijeli luk čuvati u ispletenim pletenicama tada prilikom čišćenja ne skraćujemo nadzemni dio biljke već samo očistimo od suvišnog lišća. Osim u pletenicama bijeli luk se može čuvati u snopićima. Biljke se nakon čišćenja povežu u manje snopiće i objese na prozračno mjesto.

Neočišćene glavice bijelog luka možemo čuvati u sterilisanim teglama ili ih možemo uvaljati u brašno. Glavice bijelog luka možemo čuvati u soli na taj način što se  teglu slaže sloj soli, zatim sloj glavica i tako sve do vrha dok ne popunimo teglu.

Češnjeve koji su zbog vlage ili prezrelosti ispali iz omotača možemo čuvati u ulju, iskoristiti za pripremu zimnice ili ukiseliti.


Tagovi

Bijeli luk Čuvanje Skladištenje Temperatura Pletenice Uslovi čuvanja Proljetni luk Ozimi luk Cvjetanje glavice


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.