Govedarstvo

Govedarstvo

Govedarstvo, predstavlja najznačajniju granu poljoprivredne proizvodnje. Govedarska proizvodnja uključuje i proizvodnju mesa, to jest, tovna goveda.

 Reprodukcija goveda

Razmnožavanje goveda predstavlja osnovu proizvodnje mlijeka i mesa. Bez teljenja proizvodnja mlijeka opada i konačno prestaje. Goveda su u 97 do 99% uniparni (tele samo jedno tele). Pubertet se u goveda javlja nakon spolnog sazrijevanja, a manifestira se pojavom spolnog ciklusa. Pubertet se u prosjeku javlja oko 9. mjeseca života, ali na pojavu puberteta utječe pasmina (ranozrele pasmine ulaze u pubertet sa 8 mjeseci, kasnozrele i nakon 10-tog mjeseca), hranidba, tjelesna masa i sezona teljenja. Ovisno o pasmini holštajn-frizijske pasmine prvi put se osjemenjuju u dobi od 15 mjeseci, a simentalci u dobi od 16 do 17 mjeseci i masom 380-390 kilograma ili 60% mase odrasle dobi.  

Pojava spolne zrelosti iskazuje se spolnim ciklusom, koji prosječno kod krava traje 21 dan (17-24 dana). Prva ovulacija nakon teljenja često nije vidljiva, a prvo gonjenje poslije teljenja može se uočiti nakon 10 dana. Ako krava nakon teljenja nije u estrusu može se raditi o tome da je krava bolesna ili se pojavilo „tiho gonjenje“. Spolni ciklus sastoji se od pet faza: proestrus, estrus, metestrus, diestrus i anestrus, od kojih je za reprodukciju goveda najvažniji estrus (tjeranje, gonjenje). U fazi estrusa ženka je spremna prihvatiti mužjaka i u toj fazi dolazi do ovulacije. Vidljivi su vanjski znakovima kao što su: nemir, slabiji apetit, problemi pri mužnji, vulva je crvena i otečena, povećava se kretanje životinja, krave zaskaču druge krave. Ova faza ciklusa traje 24-36 sati, a osjemenjivanje je najuspješnije 12-18 sati nakon pojave prvih znakova estrusa.

Proizvodnja goveđeg mlijeka i mesa ponajviše ovisi o plodnosti krava. Stoga, u govedarskom menadžmentu imamo određene parametre plodnosti koje pratimo. To su:

  • Međutelidbeno razdoblje: razdoblje između dva teljenja; razdoblje veće od 365 dana je znak slabije plodnosti
  • Servis period: razdoblje od teljenja do ponovne oplodnje; optimalno bi trebao trajati od 60 – 90 dana
  • Indeks osjemenjivanja: označava broj osjemenjivanja po steonoj kravi
  • Indeks teljenja: odnos između ukupnog broja teljenja krava i junica i prosječnog broja krava u stadu; zadovoljavajući indeks bi trebao biti između 100 i 110

Plodnost krava i sam spolni ciklus, posebno kod visoko mliječnih goveda, predstavljaju vrlo osjetljivu fazu proizvodnje. Stoga, u današnjem uzgoju postoje brojni faktori koji na njega utječu. Glavni faktor jest hranidba, a prvenstveno opskrba energetskom komponentom obroka. Na plodnost krava povoljno utječe hrana sa više vlakana, jer smanjuje zdravstvene probleme krava i smanjuje međutelidbeno razbolje. Osim toga, treba paziti da hrana nije pljesniva, da dugotrajno nije izložena temperaturama više od 32 °C i vlazi više od 75 %. Također, u hranidbi se treba paziti na opskrbu kalijem i natrijem, vitaminom D, i elementima poput bakra, joda i mangana. Jak utjecaj na plodnost krava ima mužnja, postupak osjemenjivanja, visoka proizvodnja mlijeka, način držanja, prenatalni gubici (abortusi).

Proizvodni i reproduktivni ciklus goveda

Idealno bi bilo, da se krava teli jedanput godišnje, pa bi tako svaka laktacija počinjala početkom godine, a proizvodni ciklus bi trajao tačno godinu dana. Proizvodni ciklus predstavlja razdoblje između dva teljenja a sastoji se od laktacije (305 dana) i suhostaja (60 dana). Osim toga, tačno godinu dana bi trebao trajati i reproduktivni ciklus, koji se sastoji od servis perioda (80 dana) i graviditeta (285 dana). Produljenje proizvodnog ili reproduktivnog ciklusa iznad godinu dana je štetno za samu proizvodnju jer uzrokuje produljenje laktacije, opadanje prosječne dnevne proizvodnje mlijeka, smanjenje životne proizvodnje mlijeka krave i manji broj teladi po kravi. Ako bi htjeli imati optimalno trajanje ova dva ciklusa, posebnu pažnju treba posvetiti trajanju servis perioda, koji bi trebao trajati 80 dana. Na produljenje servis perioda utječe pojava „tihog“ gonjenja, infekcije reproduktivnog trakta, kasno otkrivanje i saniranje metaboličkih bolesti u puerperiju (ketoza),  slabija kakvoća sjemena bikova, loša kondicija krava nakon poroda kao posljedica neodgovarajuće hranidbe u kasnoj laktaciji ili suhostaju. Osim hranidbe kao ključnog faktora u proizvodnji mlijeka, iznimno važno je postupanje sa kravom u periodu suhostaja, a to je period pred porod kada dolazi do prestanka mužnje. Ovaj period bi trebao idealno trajati 60 dana i to je period najintenzivnijeg razvoja ploda. Važnost suhostaja proizlazi iz činjenica da se dobrom organizacijom suhostaja omogućava normalan razvoj ploda, rađanje vitalne teladi, obnova vimena, popunjavanje rezervi minerala i vitamina, dobra mliječnost u slijedećoj laktaciji i formiranje kolostruma. Suhostaj se prekida porodom ili partusom kada počinje i faza laktacije koja bi trebala trajati 305 dana. Laktacija se sastoji od početne, srednje i završne faze, a svaka faza se razlikuje po hranidbi koje krave dobivaju i količini mlijeka koje proizvode dnevno. Mnogi agronomi savjetuju da je najbitniji period u proizvodnji mlijeka pripremna faza, to jest, suhostaj i rana laktacija kada se najviše pažnje treba  posvetiti kravama.

Tov goveda

Ova grana govedarstva bavi se proizvodnjom mesa. Uzevši u obzir dob goveda tov se dijeli na tov teladi koja postiže masu od 250 do 260 kg, tov mlade junadi do 15 mjeseci starosti ili mase 450 kg, tov starije junadi do 24 mjeseca ili mase oko 500 kg i tov odraslih goveda što je rijetka vrsta tova. Prirast teladi i mlađe junadi sastoji se prvenstveno od mesa s manjim udjelom masti, dok se tov odraslih goveda koja su prestala rasti bazira na povećanju masnog tkiva. Osnovna krmiva koja koristimo u tovu su koncentrati i voluminozna krmiva. Tov goveda prvenstveno ovisi o pasmini pa tako postoje tovne pasmine poput šarolea, limuzina, hereforda. Nije rijedak slućaj da se u tovu koristi i kombinirana pasmina simentalac. Osim pasmine vrlo je bitno iskoristiti ranu dob kod goveda u tovu jer je tada najintenzivniji rast.  Što je životinja mlađa tov je kraći jer je dnevni prirast veći, manji je utrošak hrane po kg prirasta i bolji je kvalitet mesa. Ovisno o vrsti hrane koje koristimo u tovu, tov može biti uz pomoć koncentrata, voluminoze ili kombinirani tov koncentratima i voluminozom.

Uzgoj teladi

Čitava govedarska proizvodnja, bila mlijekarska ili tovna, ovisi o dobrom podmlatku. Tele nakon teljenja treba očistiti i obrisati, presjeći pupčanu vrpcu i  dati kravi da ga oliže. Nakon samog čina telenja i osnovne brige oko teleta, potrebno je da tele što prije posiše kolostrum ili mljezivo. Kolostrum je prvo mlijeko sa većim postotkom suhe tvari, i sa većim sadržajem proteina i imunoglobulina koje stvara pasivni imunitet kod teladi. Vrlo je važno razumjeti i fiziologiju probave teleta koja se na početku bazira na tekućoj hrani ali je bitno što prije početi sa uvođenjem krute hrane. Telad se rađaju kao nepreživari sa jako razvijenim sirištem i vrlo je bitno da krutom hranom što ranije potaknemo razvoj predželudaca.

Hranidba goveda

Danas u hranidbi goveda postoji širok spektar krmiva koje koristimo, stoga su krmiva prema vrsti i količini hranjivih tvari razvrstani u više grupa. Osnovno krmivo u hranidbi krava, koje bi nam trebalo biti prioritet, jest voluminoza. Voluminozna krmiva, s dovoljno suhe tvari, potiču rad buraga i sintezu mlijeka, povoljno utječu na lučenje sline, probavljivost, a ujedno pojeftinjuju proizvodnju mlijeka. Glavna prednost voluminoze je visok udio vlakana i minerala, ali glavni nedostatak je manji udio energije i vode. Ova krmiva dijelimo na suha voluminozna krmiva poput sijena, slame i kukuruzovine, i sočna voluminozna krmiva u koja ubrajamo pašu, zelena krmiva s oranica i livada,  silaže i sjenaže.

Nedostatak energije i proteina koji se javljaju u hranidbi voluminoznom hranom nadoknađuju se koncentratnim krmivima. Ova krmiva predstavljaju osnovu za visoku proizvodnju mlijeka, jer proizvodnja od 35 litara mlijeka dnevno zahtjeva udjel koncentrata u suhoj tvari obroka od 60 do 70%. Koncentratna krmiva koja koristimo su ugljikohidratna krmiva poput kukuruza, pšenice, ječma, zobi i ostalih žitarica, i proteinska krmiva kao što su sojino zrno, sojina sačma, stočni grašak, suncokretovo zrno i drugo. U posljednjih 20-tak godina sve više se u hranidbi goveda koriste i nusproizvodi prehrambene industrije poput repinih rezanaca, melase, pivskog tropa koji je vrlo ukusno krmivo za krave i povećava njihovu dnevnu proizvodnju i udio mliječne masti.

Voluminozna krmiva su glavni izvor minerala za goveda ali njihov sadržaj je neujednačen. Zbog toga posebno se na velikim kombinatima koriste i različita mineralna krmiva kao izvor mikominerala i makrominerala. Neka od najčešćih mineralnih krmiva su stočna sol kao izvor natrija i hlora, zatim kao izvor kalcija stočna kreda ili fosfonal koji je veliki izvor fosfora, a osim toga pojačava mineralizaciju kostiju.

Kao najčešći dodatak voluminoznim krmivima koriste se krmne smjese ili koncentrati. Smjese se proizvode za svaku pojedinu fazu proizvodnje, pa se razlikuju u sastavu i omjeru hranjivih tvari.

Sistemi držanja goveda

Današnje visokomliječne krave, posebno pasmine Holstein-Friesian, očituju se slabijim imunitetom koji je išao na štetu njezine velike proizvodnje mlijeka. Posljedica takve selekcije bila je uravnotežena i vrlo dobra hranidba, kao i smještaj. Današnji uvjeti smještaja, uz hranidbu, posebno su bitan faktor u količini mlijeka, ali prvenstveno u njegovoj higijenskoj ispravnosti. Danas postoje tri osnovna načina držanja goveda :

  • Vezano držanje krava – u ovom sistemu krave su vezane za jedno mjesto gdje se odvija hranidba, mužnja i njega krava. Najčešće karakteristike ovog sistema su mogućnost individualne kontrole i hranidbe krava,  mužnja krava na mjestu boravka, dobra preglednost krava, ali i slabije uočavanje estrusa, ograničeno kretanje životinja, slabija higijena i dobrobit krava.
  • Slobodno držanje krava – predstavlja jedan od najboljih načina držanja i uzgoja goveda. Omogućava sve uvjete koji su potrebni za normalni psiho – fizički razvoj životinja. Ovaj sistem podijeljen je na prostor za ležanje i odmaranje krava, ispust, prostor za hranjenje krava i prostora za mužnju. Slobodni sistem držanja omogućava maksimalnu mehanizaciju i automatizaciju mužnje, hranidbe, izgnojavanja i ostvarivanja visoke produktivnosti u proizvodnji mlijeka, a izgradnja je jeftinija. Nedostaci ovog sistema su manja asocijalnost krava, teža kontrola krava i ne može se primijeniti u stadima koja broje manje od 10 krava.

Bolesti goveda

Selekcija na visoku mliječnost i bolje tovne karakteristike koje je vršio čovjek, za posljedicu kod goveda su imala slabljenje imuniteta. Upravo zbog toga današnja goveda u intenzivnom tovu pate od mnogih bolesti i patoloških stanja koja mogu kratkoročno ili dugoročno utjecati na zdravlje životinje. Neke od najčešćih bolesti goveda koje se javljaju na farmama su mastitisi, ketoze, zaostajanje posteljice, mliječna groznica, bolesti papaka, pneumonija i proljev kod teladi, kisela indigestija buraga, i nadam buraga. Ipak najraširenija bolest koja pravi najveće štete je upala vimena ili mastitis. Najčešći uzroci bolesti su ozljede vimena, hormonalni poremećaji, i prvenstveno loš smještaj životinja. Mastitisi izazivaju najveće ekonomske štete u mljekarskoj industriji, pa ih treba na vrijeme otkrivati i prevenirati. Posljedice mastitisa su smanjenje proizvodnje mlijeka, zasušivanje pojedinih ili svih četvrti vimena, visoki troškovi liječenja, pa se mlijeko mastitičnih krava ne može koristiti za proizvodnju sireva, jogurta, niti prehranu ljudi zbog rezidua antibiotika u vrijeme liječenja. Također, smatra se da ketoze može smanjiti dnevnu mliječnost kod goveda za 3,0 do 5,3 kg mlijeka, mliječna groznica za 1,1 do 2,9 kg, a šepavost čak do 3 kg mlijeka.

Pasmine goveda

Goveda pripadaju u rod sisavaca (mammalia), red dvopapkara (paradigitata) i podred preživara (ruminantia). Čovjek je domesticirao goveda prije otprilike 6000-8000 godina u mlađem kamenom dobu, a ekonomsko iskorištenje goveda u vidu prehrane i rada počelo je u bronzanom dobu (2000-750 pr.Kr.). Sve današnje europske domaće pasmine goveda potječu od dva iskonska oblika goveda, a to su divlji tur ili bos primigenius koji je izumro u 17.stoljeću i kratkorožno govedo ili bos brachyceros koje je također izumrlo, a bio je vrlo sličan današnjoj buši. Danas je u svijetu priznato preko 250 pasmina goveda koje se dijele u tri osnovne kategorije prema proizvodnim sposobnostima. To su mliječna goveda gdje pripadaju pasmine poput Holštajn-frizijske pasmine, Jersey govedo ili crveno dansko govedo. Mesne pasmine koriste se za tov i tu se najčešće koriste  Belgijska plavo-bijela pasmina, Limuzin pasmina, Hereford, Šarole, Aberdin angus i druge. Osim ove dvije kategorije postoje i kombinovane pasmine koje se po svojim mogućnostima mogu koristiti za proizvodnju mlijeka ili/i mesa. Tu se ubrajaju simentalac, smeđe govedo, pincgavsko govedo i druge pasmine.   

 

 

Govedarstvo @ KLUB

Ideja je sigurno bila dobra, realiz...

Na Facebooku Istra News pišu: Razli...

Super pojašnjeno #raznolikost

Ko je za kafu? ;-)

Da li biste bili ljubazni da mi nek...