• Priprema biljnog đubriva
  • 24.07.2018. 10:00

Što sa pokošenom travom? Iskoristite ju za pripremu fermentisanog đubriva

Fermentisano biljno đubrivo može da se koristi za zalijevanje zemljišta ili kao folijarno đubrivo. Osim ishrane gajenih biljaka đubrivo ima antifungicidno dejstvo na prouzrokovače oboljenja, privlači gliste u zemljište, tjera štetočine.

Foto: Bigstockphoto/dero2084
  • 6.567
  • 436
  • 0

Svi se susrećemo sa gomilom trave koju smo pokosili i ne znamo kako da je uklonimo sa svog imanja. Pokošena trava može da se iskoristi za pripremu organskog đubriva. Najpopularniji način korištenja pokošenog biljnog materijala je kompostiranje, ali da bi dobili kompost potrebno je mnogo vremena. Brži način korištenja je priprema fermentisanog biljnog đubriva koje se može koristiti za zalijevanje zemljišta ili kao folijarno đubrivo. Ovo đubrivo sadži mikro i makro elemente i mnoge druge korisne materije.

Priprema fermentisanog biljnog đubriva

Za pripremu ovog đubriva potrebni su nam: kanta ili bure, pokošena trava (biljke), sijeno, voda. Kanta ili bure trebaju biti plastični, jer će metal da reaguje tokom procesa fermentacije.

Kao biljni materijal mogu se koristiti razne korovske biljke koje rastu u našem dvorištu ili u bašti. Ne koistiti otrovne biljke. Ovakva đubriva se mogu pripremati od pojedinačne biljne vrste. Veoma često se koristi đubrivo od koprive, đubrivo od gaveza i slična đubriva. Međutim, najčešći slučaj je da u pokošenom biljnom materijalu imamo razne biljne vrste.

Kopriva - kraljica eko proizvodnje

Biljnu masu potrebno je usitniti na dužinu 10 do 15 cm kako bi se fermentacija odvijala brže. U kantu možemo dodati i otpad od lisnatog povrća (blitva, špinat, lišće cikle, repe ili rotkvice, zaperke paradajza). Ne dodavati korijenje ili  neki drugi otpad koji bi uticao na proces fermentacije i kvalitet đubriva.

Kantu treba napuniti do ¾ sa usitnjenom biljnom masom. Kako bi se proces fermentacije ubrzao dodat ćemo i rukohvat osušenog sijena. Nakon toga sadržaj u kanti se prelije vodom. Biljna masa mora biti potpuno prekrivena vodom.

Dodati manju količinu pepela od drveta kako bi se poboljšale karakteristike đubriva.

Proces traje 3 do 14 dana

Ukoliko su dani hladniji, tokom proljeća ili jeseni, kanta ili bure mogu se držati u plasteniku. Proces fermentacije traje od 3 do 14 dana u zavisnosti od vremenskih uslova. Što je toplije fermentacija se odvija brže.

Kvalitet fermentisanog đubriva zavisi od biljnih vrsta koje smo sakupili. Pošto je osnova ovog đubriva zelena biljna masa u sadržaju hranjivih elemenata preovladava azot. U zavisnosti koje smo biljke stavili da fermentišu možemo uticati na sadržaj hranjivih elemenata. Tako će đubrivo u kome je više gaveza biti bogato kalijumom. Sadržaj kalijuma i fosfora možemo povećati i dodavanjem pepela.

Da bi ubrzali proces fermentacije u kantu sa sadržajem možemo dodati džem, šećer, koricu hljeba, kvasac.

Primjena fermentisanog đubriva

Fermentisano đubrivo je gotovo kada je sadržaj u kanti prestao da se pjeni. Sadržaj je potrebno procijediti i razblažiti sa vodom u zavisnosti od načina primjene.

Ukoliko đubrivo koristimo za zalijevanje zemljišta tada je omjer razblaženja sa vodom 1:10, a ukoliko đubrivo koristimo kao folijarno đubrivo tada je omjer 1:20.

Ovo đubrivo osim što sadrži makro i mikro elemente, vitamine i mnoge druge korisne materije djeluje i kao biostimulator. Mnoge štetočine izbjegavaju bašte i cvijeće zaliveno sa ovako pripremljenim đubrivom zbog njegovog mirisa. Primjenom đubriva privućete gliste u baštu i njihov broj će se povećati, poboljšava se imunitet tretiranih biljaka, poboljšava mikroflora zemljišta. Đubrivo ima i antifungicidno dejstvo, jer na površini tretirane biljke formira film koji je bazan i nepovoljan za razvoj mnogih patogena, gljivica.

Fermentisano biljno đubrivo daje najbolje rezultate kod đubrenja povrća, cvijeća i jagodičastog voća. Ne treba ga koristiti za đubrenje biljnih vrsta koje traže kiselo zemljište zbog osobine đubriva da povećava alkanost.

 


Tagovi

Priprema biljnog đubriva Biljno đubrivo Pokošena trava Fermentacija Đubrivo Korovske biljke Folijarno đubrivo Proces Biostimulator


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi