Oboljenja i štetočine na presadnicama povrća - kako ih izbjeći?

Proizvodnja zdravog i kvalitetnog rasada je osnova za visok urod. Greške u ovoj proizvodnji se teško mogu popraviti u toku vegetacije. Gubici mogu biti potpuni, a ulaganja su velika.

Samo kvalitetne, dobro razvijene presadnice mogu imati visok rodni potencijal. Paprika, paradajz, krastavac i patlidžan su povrtne vrste koje uzgajamo iz rasada. Njihova proizvodnja ima svoje zahtjeve, a mlade biljke je potrebno štititi od raznih oboljenja i štetočina.

Preventivne mjere

Najvažnija je prevencija kojom ćemo spriječiti pojavu raznih oboljenja i smanjiti troškove proizvodnje. Posude za sjetvu, saksije i kontejneri, trebaju biti čiste i dezinfikovane.

Supstrat treba da je kvalitetan, da ima dobre vodno-vazdušne karakteristike i dovoljno hraniva za početni rast biljaka i da je dezinfikovan. Za amatere i rasadničare koji tek počinju najbolje je da se odluče za kupovinu namjenskih supstrata za sjetvu presadnica. Oni iskusni u cilju smanjenja troškova proizvodnje sami ih pripremaju.

Potrebno je raspolagati odgovarajućim prostorom za uzgajanje. Zajedničko za sve tipove prostora je da trebaju obezbijediti dovoljno svjetlosti, odgovarajuću temperaturu i vlagu, da ispoštuju higijenske zahtjeve.

Koristiti najkvalitetniji sjemenski materijal. Sjeme mora biti očišćeno od primjesa, kalibrirano, s visokom klijavošću i dezinfikovano.

Naravno, važan je termin i dubina sjetve. Nije dobra suviše rana kao i suviše kasna sjetva. Datum se računa na osnovu očekivanog datuma sadnje rasada i optimalne starosti biljaka u tom trenutku. Za svaku povrtlarsku kulturu termini će se razlikovati i nisu isti za sorte jedne vrste. Suviše rana sjetva daje star rasad, a kasna nerazvijene presadnice. To će uticati na visinu prinosa.

U slučaju kada smo prerano posadili sjeme, razviće se biljke koje će morati da čekaju povoljne uslove za sadnju na stalno mjesto. Sadne posude postaju premale za razvoj korijena starijih biljaka, one pate od nedostatka hraniva, vode, opada im imunitet i veoma su podložne pojavi oboljenja i napadu štetočina. Na starijim biljkama paprike se javlja plamenjača, a kod paradajza je karakteristično da ćete se kod starog rasada boriti sa pjegavošću.

Uzgoj presadnica: Naklijavanjem sjemena paprike višestruko štedimo

Ne treba ih previše zalijevati jer će doći do razvoja brojnih gljivica koje dovode do polijeganja i propadanja. Često se kaže da se biljke "istope" ili nestanu za jedan dan. Ovu pojavu uzrokuju gljivice koje preferiraju vlažnu i toplu sredinu za svoj razvoj.

Provođenje zaštite

Zaštita se može obavljati sintetskim fungicidima i prirodnim sredstvima.

Kada se koriste fungicidi protiv polijeganja rasada obično se tretman obavlja u tri navrata: odmah poslije sjetve, kada biljka dosegne visinu 10 cm ili poslije pikiranja i kada se rasađuje.

Ekološki preparati nisu toliko efikasni. Moramo ih češće upotrebljavati, a njihovo djelovanje je ponekad specifično. Tako rastvor luka najbolje djeluje protiv pojave plamenjače. Rastvor obranog mlijeka se dobro pokazao u preventivi protiv mozaičnosti. Soda bikarbona može biti zaštita od pojave crne noge. Dovoljno je rastvoriti jednu čajnu kašičicu u 1l vode i time zalijevati umjesto čiste vode. Pepeo nam može pomoći tako što pospemo površinu oko biljke.

Kada su u pitanju štetočine, koriste se rastvori duvana, bijelog luka, vratića, pelina, hajdučke trave.

Rastvor od bijelog luka

Za pripremu ovog rastvora treba usitniti četiri do šest čenova bijelog luka i preliti s pola litre vode, malo eko sapuna za pranje veša i dvije žličice biljnog ulja. Sve se dobro promiješa i ostavi 24h. Kada se procijedi, uzimaju se dvije supene kašike ovog rastvora i razblaže sa litrom vode te je spremno za primjenu.

Rastvor od ljekovitih biljaka

Uzme se 40g osušene biljne mase, prelije sa pet litara vode i ostavi 24 sata, a zatim se prokuha u trajanju od 20 minuta. Ohlađen i procijeđen rastvor se za primjenu mora razblažiti s vodom u omjeru 1:5.