Uzgoj lješnjaka posljednjih je godina sve popularnije, glavni razlog je svakako visoka cijena ovog proizvoda. Da će za sadnicama vladati veliko interesovanje, Ivan Stojković je predvidio još 2009. godine. Iz tog razloga započeo je proizvodnju mečje lijeske, koju većim dijelom kalemi i podaje kao sadnice lješnika, a dijelom prodaje kalemarima u svom kraju.
Ivan Stojković iz sela Vitanovac kod Kruševca (susjedna Srbija, op.ur.) bavi se uzgojem mečje lijeske, koju koristi za kalemljenje lješnika za sopstvene potrebe. Veliki dio mečje lijeske proda i kalemarima u okolini Kruševca.
U proizvodnji je zaokružio cijeli proces: od sjemena mečje lijeske do krajnjeg proizvoda, a to je sadnica. Osim toga, on ima i zasad lješnika i jedan je od uspješnijih proizvođača kalemljenih sadnica lješnika.
Na ideju da se bavi ovom proizvodnjom došao je spontano: "Proizvodnjom se bavim od 2009. godine. A ideja je nekako došla sama po sebi. Bio je neki prilog o sadnicama kalemljenog lješnika. Malo sam se informisao, probao i eto, mislim da sam jedan od uspješnijih, kada je riječ o kalemljenom lješniku.”
Ivan kaže da je proizvodnja mečje lijeske, odnosno kalemljenih sadnica veoma zahtjevna. Proces proizvodnje od sjemena do sadnice traje oko dvije godine i kvalitetna podloga je jako bitna. U prvoj godini se proizvode sadnice mečje lijeske, pa u drugoj slijedi kalemljenje i sve što ide uz to, da bi se dobio krajnji proizvod - to su kalemljene sadnice lješnika.
U odnosu na kalemljenje jabuke, kruške, vinove loze i drugih vrsta voća, ova proizvodnja zahtijeva veliku pedantnost.
"Kada mečja lijeska dostigne visinu oko 70-80cm ostavim je tu gde jeste i vrši se kalemljenje. Kalemljenje se vrši u drugoj godini, odnosno nakon navršene prve godine. Ko nema podlogu na licu mjesta, kupljenu podlogu zasadi, čeka godinu dana, pa tek onda kalemi. Optimalno vrijeme za kalemljenje je mart, april. Prijem sadnica je od 55 do 95%, na šta utiče mnogo faktora."
Mečja lijeska na Borikama navršila 200 godina i još uvijek donosi plodove
Ivan kaže da se kalemljenje može vršiti i ranije, ali je onda rizik proizvodnje veći. Jedne godine su kalemili u februaru, nakon čega su nastupili rani proljetni mrazevi, što nije rezultiralo zadovoljavajućim rezultatima. Tako da je najbolje sačekati mart mjesec.
Godišnje prozvede oko 30.000 biljaka mečje lijeske i oko 5.000 sadnica kalemljenog lješnika. Proizvodnja se odvija na oko 0,5 ha. Prodajna cijena kalemljene sadnice iznosi od 4,5 do 6 eura po sadnici u zavisnosti od količine.
Za lijesku Ivan kaže da je drvo sjene, bolje uspijeva u sjeni, što važi i za sadnice. Za proizvodnju mečje lijeske nema neke posebne uslove u odnosu na proizvodnju drugih vrsta sadnica, osim što s vremena na vrijeme prihranjuje zemljište ovčjim stajnjakom. Kaže da su u ovom kraju idealni uslovi za gajenje lijeske i proizvodnju sadnica. Optimalni uslovi su do 600 metara nadmorske visine. Ove sadnice daju mali rod već u prvoj godini, ali se može reći da se u četvrtoj isplaćuje uloženo.
Kao što smo pomenuli, naš sagovornik ima i zasad lješnika. Iz razgovora sa njim saznali smo da je lješnik definitivno isplativa voćna vrsta, bilo da je riječ o proizvodnji sadnica ili plodova. On nam je potvrdio da je domaća proizvodnja deficitarna i da se najveći dio domaćih potreba pokriva iz uvoza, tako da je uzgoj lješnika u ovom trenutku veoma perspektivno.
Ena Zolić: Studira u Njemačkoj, a u BiH sadi 250 sadnica lješnjaka
Ovaj kraj Srbije je poznat po kalemarstvu, tako da se i porodica našeg sagovornika još od 1971. bavi kalemljenjem vinove loze. Tako se Ivan, kada je odlučio da se bavi uzgojem mečje lijeske i proizvodnjom sadnica, nije prvi put susreo sa ovim zanatom. U svemu ovome ima pomoć oca koji je u penziji. I pored toga, naš sagovornik kaže da život na selu iziskuje svaštarenje, tako da se pored proizvodnje mečje lijeske, njenim kalemljenjem i proizvodnjom sadnica, bavi i uzgojem svinja, ovaca, ali i stočne hrane.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
