Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rezidba lješnika
  • 24.01.2019. 08:00

Značaj pravilne rezidbe lješnika

Ljudi jako često olako doživljavaju ovu biljnu vrstu koja ima određene specifičnosti od kojih umnogome zavisi rentabilnost same proizvodnje, jer nije suština samo proizvesti plod lijeske već proizvesti kvalitetan i zdrav plod i postići dobar prinos po jedinici površine.

Foto: Flickr/eXtension Farm Energy Community of Practice
  • 876
  • 114
  • 0

Kada se pogledaju statistički podaci, da gotovo osam miliona stanovnika u Turskoj, direktno zavisi od proizvodnje, prerade ili reklame lješnika i njegovih prerađevina, a uz relativno povoljne agroekološke uslove za njegov uzgoj na području Balkana, sve veći trend postaje plantažiranje ove voćne vrste i na našim prostorima.

Prilikom zasnivanja zasada voćari često traže informacije o bitnim parametrima za uspješnu proizvodnju, kako u sredstvima javnog informisanja tako i kod stručnih lica iz oblasti poljoprivrede u dijelu nadmorske visine do koje uspijeva lješnik, klimatskih uslova, neophodnih karakteristika zemljišta, sortimentu, uzgojnom obliku, razmaku sadnje.

Najznačajnije sorte lijeske porijeklom iz Italije

Praksa puno puta pokaže da nekada i iskusniji voćari nakon odlično odrađenih početnih koraka, prave veliku grešku kod rezidbe lješnika. Greške nastaju u najvećem broju slučajeva zbog, u narodu, ustaljenog mišljenja da se lješnik ne reže ili da se reže na svakih par godina "jer to je biljka koja raste i rađa i po šumama bez rezidbe". Upravo je rezidba ključ rane i stabilne rodnosti sa plodovima visokog kvaliteta, redovne obnove rodnog drveta i dužeg zivotnog vijeka biljke.

Redovna zimska rezidba lješnika

Lješnik može da se uzgaja kao stablo na podlozi mečija lijeska, ali većinom u zasadima prisutan je uzgoj u žbunastoj formi, koja mora imati oblik pravilne (grmolike) vaze sa 3-5 (najčešće četiri) u prostoru dobro raspoređenih osnovnih grana. Osnovni cilj rezidbe je održavanje pravilnog uzgojnog oblika da bi se uspostavio dobar odnos između nadzemnog i podzemnog dijela biljke, ostavila dovoljna količina lisne mase, obezbijedilo dobro osvjetljenje rodnih grana, a najvažnije ostvario visok prinos kvalitetnog ploda. Sve se to može postići redovnom zimskom rezidbom koja u zavisnosti od stanja biljke i rodnosti može biti duža ili kraća.

Prilikom rezidbe osnova je održati formu grmolike vaze sa 3-5 glavnih grana, tako da je potrebno odmah ukloniti sve mlade izbojke koje zagušuju žbun i koji su konkurencija glavnim granama. Oni se ne prikraćuju već se uklanjaju do osnove. Ukoliko se ne uklone, oni postaju sve jači i remete odnos rodnih grana u krošnji, zagušuju krošnju i kvare uzgojni oblik.

Sljedeći korak bi trebalo biti uklanjanje svih slomljenih, oštećenih ili eventualno oboljelih grana.

Pomlađivanje krošnje

Shodno starosti treba razmisliti o podmlađivanju biljke, te stoga ukoliko je potrebno može se odabrati jedna od grana koja se skraćuje do svoje polovine, prevođenjem na mladu granu, kako bi se podmladila krošnja i na taj način produžio životni vijek biljke i obezbijedilo stabilnije plodonošenje. Voditi računa da se podmlađivanje obavlja redovno i postepeno, shodno potrebi, kako se ne bi poremetila rodnost i izazvao prekomjeran vegetativni porast.

Uklanjanje bujnih vrhova

Sljedeći korak je uklanjenje bujnih vrhova na taj način što se bujna grana uklanja, do slabo bujne. Na taj način se prevodi rast na slabo bujnu granu, jer ona u vegetaciji koja slijedi treba da bude vršna grana ili produžnica tog dijela krošnje. Da bi se sa sigurnošću isforsirao njen porast kako bi preuzela ulogu vršne, potrebno je ukloniti jednu ili dvije njoj konkurente grane koje se obično nalaze ispod nje.

Sa svih grana je potrebno ukloniti mladare koji se ukrštaju u unutrašnjosti krošnje, vodopije kako bi se otvorila sama krošnja i obezbijedilo dovoljno svjetlosti. Bez dobre osvijetljenosti nema kvalitetnog prinosa.

Prošlogodišnje priraste ne treba nikada prekraćivati

Najbitniji momenat kod rezidbe lješnika je pravilan odabir rodnih grančica i njihov raspored. Lješnik formira cvjetne pupoljke na vrhovima prošlogodišnjih prirasta, te stoga te priraste ne treba nikad prekraćivati. Oni mogu da se režu, ali samo uklanjanjem do osnove i to u slučaju da ih je jako veliki broj pa je potrebno prorijediti ili su jako loši.

Loša rodna grančica kod lješnika je ona iz prošle vegetacije čija je dužina do 10 cm, jer na takvim granama u predstojećoj vegetaciji se formiraju loši, šturi plodovi koji često i otpadaju u toku same vegetacije. Ovi prirasti nastaju kao posljedica izostanka rezidbe.

Prirasti preko 40 cm nastaju kao posljedica jače rezidbe koja nije dobra ili kao rezultat prekomjernog đubrenja azotnim đubrivima. Ovi prirasti takođe potpadaju pod kategoriju loših kada je u pitanju prinos.

Najbolje rodne grančice su one čija je dužina od 15-35 cm, jer se na njima u tom rasponu dužine formira najveći broj glomerula. Rezidbom i prihranom je potrebno potruditi se, da se u toku vegetacije formira što veći broj upravo ovih grana. To su grane koje se u toku zimske rezidbe ostavljaju kao nosioci rodnosti i ne orezuju se, osim ukoliko ih nema jako veliki broj i to samo u cilju njihovog prorjeđivanja radi bolje osunčanosti krošnje.


Povezana biljna vrsta

Lješnjak

Lješnjak

Sinonim: Lijeska | Engleski naziv: Hazel | Latinski naziv: Corylus avellana L.

Lijeska je sredozemna kultura i izrazito heliofitna biljka. Vrlo je neobična voćka jer za razliku od drugih vrsta koje cvatu u proljeće, ona cvate zimi i to od decembra do marta.... Više [+]

Tagovi

Rezidba lješnika Zimska rezidba Mladi izbojci Pomlađivanje krošnje Bujni vrhovi Prošlogodišnji prirast Lijeska


Autor

Bogoljub Kandic

Više [+]

Inženjer biljne proizvodnje i magistar fitomedicine, rukovodilac vrtnog centra i rasadnika u Podgorici. Prati proizvodnju i savjetuje brojne proizvođače u sadnji, rezidbi, ishrani i zaštiti.