Boja i okus bobice nisu dovoljni za odluku o berbi. Evo koje parametre vinogradari trebaju pratiti kako bi odredili pravi trenutak i sačuvali kvalitetu uroda.
Berba grožđa jedan je od trenutaka u vinogradarskoj proizvodnji kada nekoliko dana može napraviti veliku razliku. Prerano ubrano grožđe može imati nedovoljno šećera i izraženije kiseline, dok čekanje predugo, posebno nakon toplog i suhog perioda, može dovesti do previsokog sadržaja šećera, gubitka kiselina i problema sa zdravstvenim stanjem grozdova.
Zato odluka o berbi ne bi trebala počivati samo na tome kako grožđe izgleda ili koliko je "slatko na okus".
Kod bijelih i crnih sorata promjena boje jedan je od znakova približavanja zrelosti, ali nije dovoljan pokazatelj da je grožđe spremno za berbu. Na istom trsu pojedini grozdovi mogu sazrijevati različitom dinamikom, a razlike mogu biti još izraženije između različitih dijelova vinograda.
Iskusni vinogradari zato ne procjenjuju zrelost samo pogledom. Nekoliko dana prije planirane berbe potrebno je početi redovno pratiti stanje grožđa i uzimati uzorke s različitih dijelova nasada.
Jedna od praktičnih grešaka pri kontroli zrelosti je uzimanje nekoliko velikih i zdravih grozdova iz prvog reda vinograda. Takav uzorak može dati lijep rezultat, ali ne mora predstavljati stvarno stanje cijelog nasada.
Bolji pristup je proći kroz više redova i nasumično uzeti bobice s različitih položaja – s osunčanih i manje osunčanih dijelova, s početka, sredine i kraja redova. Kod većih nasada uzorkovanje treba ponavljati tokom nekoliko dana kako bi se vidjelo ide li sadržaj šećera prema gore ili se zrenje usporilo.
U praksi je korisnije pratiti trend nego se osloniti na samo jedno mjerenje.
Za proizvođača koji želi preciznije odrediti trenutak berbe, ručni refraktometar nije posebno složen alat, a može biti vrlo koristan. Njime se može odrediti sadržaj topljive suhe tvari u soku, odnosno vrijednost °Brix, koja je povezana prvenstveno sa sadržajem šećera.
Međutim, ni jedan broj ne treba promatrati izolirano. Kod vinskog grožđa važno je istovremeno pratiti i ukupne kiseline, a kod ozbiljnije proizvodnje preporučuje se laboratorijska analiza uzorka.
Cilj nije proizvesti grožđe s najvećim mogućim sadržajem šećera, nego postići odgovarajuću tehnološku zrelost za konkretnu sortu i namjenu. Sastav grožđa, uključujući šećere i kiseline, jedan je od ključnih čimbenika kvalitete budućeg vina.
Ne postoji jedan datum koji vrijedi za sve vinograde. Termin berbe ovisi o sorti, položaju vinograda, opterećenju trsa, vremenskim prilikama i cilju proizvodnje.
Za vinogradara je zato važnije pratiti vlastiti nasad nego se slijepo držati kalendara. Ako mjerenja pokazuju da šećeri brzo rastu, a kiseline padaju, čekanje još nekoliko dana može značajno promijeniti sastav grožđa.
To je posebno važno u Hercegovini, gdje visoke temperature i sušni periodi mogu ubrzati dozrijevanje. U prethodnim godinama vinogradari su već upozoravali da takvi uvjeti mogu dovesti do ranije berbe i previsokih šećera, uz istovremeno smanjenje prinosa.
Vremenska prognoza pred berbu postaje jednako važna kao i mjerenje zrelosti. Ako je grožđe zdravo i tehnološki zrelo, a prognozira se duži kišni period, čekanje može povećati rizik od sive plijesni i drugih problema sa zdravstvenim stanjem grožđa. Posebno je problematična situacija kada se oborine ponavljaju više dana jer grozdovi ostaju dugo vlažni.
S druge strane, jedan kratkotrajan pljusak ne znači automatski da treba požuriti s berbom. Ključno je procijeniti zdravstveno stanje grozdova i prognozu za naredne dane.
U završnom dijelu vegetacije prozračnost zone grozdova može biti važna za zdravstveno stanje nasada. Umjerenim uklanjanjem dijela lišća omogućava se bolje strujanje zraka i brže sušenje grozdova nakon rose ili kiše.
Međutim, potpuno izlaganje grozdova jakom hercegovačkom suncu nije uvijek dobro rješenje. Kod pojedinih sorata i položaja prekomjerna izloženost može dovesti do pregrijavanja bobica i oštećenja.
Zato defolijaciju treba prilagoditi sorti, položaju i vremenskim uvjetima, a ne provoditi je po principu "što više skinutog lišća, to bolje".
Ako se približava berba, a pojedini grozdovi očigledno zaostaju u sazrijevanju, njihovo ostavljanje može uticati na prosječnu kvalitetu uroda.
Kod crnih vinskih sorata posebno se može uočiti razlika u obojenosti bobica. Slabije obojeni i očigledno nezreli grozdovi mogu zaostajati u dozrijevanju i smanjiti ujednačenost ukupnog uroda. U takvim slučajevima bolje je razmišljati o selekciji nego očekivati da će svi grozdovi u posljednjih nekoliko dana dostići isti stepen zrelosti.
Kada se odredi datum berbe, posao još nije završen. Grožđe treba brati po mogućnosti u hladnijem dijelu dana i što brže ga dopremiti do mjesta prerade. Kod visokih temperatura ubrzavaju se neželjeni procesi u oštećenim bobicama, pa dugo stajanje grožđa na suncu može negativno uticati na kvalitetu.
Uranila berba grožđa u Hercegovini: Suša smanjila prinose, ali sačuvala vrhunsku kvalitetu
Posebno treba paziti da se u gajbe ne stavljaju truli, oštećeni ili potpuno prezreli grozdovi. Ono što uđe u posudu za berbu na kraju ulazi i u ukupnu kvalitetu sirovine.
U vinogradarstvu se ponekad smatra da je najbolje što duže čekati jer će grožđe tako biti slađe. Međutim, cilj nije postići maksimalan šećer, nego odgovarajuću ravnotežu svih važnih parametara.
Pravi trenutak za berbu je onaj kada grožđe odgovara onome što od njega želimo dobiti, bilo da je riječ o svježem stolnom grožđu ili sirovini za proizvodnju vina.
Zato vinogradar koji pred berbu svakih nekoliko dana prati °Brix, zdravstveno stanje grozdova, vremensku prognozu i izgled nasada ima puno bolju osnovu za odluku od onoga koji čeka da „grožđe samo kaže“ da je spremno.
U godinama s visokim temperaturama i dugim sušnim razdobljima ta razlika može biti posebno važna, ne samo za količinu uroda, nego i za njegovu konačnu kvalitetu.
Tagovi
Autorica