Ostaci pri preradi heljde u krupu, predstavljaju vrlo dobru koncentrovanu stočnu hranu. Dobra je medonosna biljka, ali i čaj
Heljda, Fagopyrum esculentum, je jednogodišnja zeljasta biljna vrsta iz porodice Polygonaceae, koja je danas prepoznatljiva kao visoko kvalitetna biljka, čiji se plodovi koriste u ishrani ljudi i životinja.
Njen značaj ogleda se u bogatstvu hranjivim materijama. Plod sadrži fosforna, kalcijumova, bakarna jedinjenja, te gvožđe, mangan, cink i selen. Sadrži brojne minerale i odličan je izvor vitamina B kompleksa, posebno vitamina B6, niacina i riboflavina, navodi Jovana Todorović, viši stručni saradnik za ratarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS.
Bjelančevine heljdinog zrna imaju visoku biološku vrijednost što znači da ih organizam u visokom procentu može iskoristiti. Za to zasluge preuzima aminokiselina lizin koju heljda sadrži, a koja poboljšava njenu biodostupnost.
Koristi se i u ishrani životinja. Ostaci pri preradi heljde u krupu, predstavljaju vrlo dobru koncentrovanu stočnu hranu. Dobra je medonosna biljka, pčele je obično posjećuju samo u jutarnjim satima, sakupljajući nektar.
"Najbolje ga luče kada je vrijeme toplo i vlažnost zraka visoka, oko 65-98 posto. Prinosi na površini od 1 ha mogu iznositi oko 200 kg meda", ističe Todorović.
Neizostavno je pomenuti i ljekoviti značaj ove kulture. Kako navodi savjetodavac, čaj od heljde pomaže u održavanju krvnih sudova, pospješuje memoriju, pomaže kod reumatizma, glaukoma i dijabetesa, smanjuje visok krvni pritisak. Ishrana plodovima heljde pomaže u liječenju stresa, nesanice i dijabetesa. Čaj od cvijeta liječi bronhitis i ublažava kašalj.
Heljda je skromnih zahtjeva u pogledu zemljišnih i ekoloških uslova, a zahvaljujući svojoj kratkoj vegetaciji pogodna je za brdsko-planinska područja. Traži mala ulaganja u proizvodnju, a zbog više cijene zrna u odnosu na druga žita često je njena proizvodnja ekonomičnija od drugih usjeva uprkos njenim nižim prinosima.
S obzirom na to da joj ne odgovaraju visoke ljetne temperature, u toplijim predjelima je najbolje sijati u julu mjesecu kako bi u fazi rasta izbjegla visoke ljetne temperature. Njena vegetacija traje od 70 do 90 dana. Biljka je vlažnih predjela, tako da je prema suši jako osjetljiva.
"Skromnih je zahtjeva prema zemljištu, uspijeva i na siromašnijim zemljištima na kojima proizvodnja drugih kultura nije ekonomski isplativa i može se preporučiti kao kultura za marginalna područja na kojima žita koja zahtijevaju intenzivnu agrotehniku ne uspijevaju", preporučuje Todorović.
Heljda vodi porijeklo iz brdskih područja srednje Azije, odakle se u XIV vijeku proširila u Evropu. Danas je široko rasprostranjena u cijelom svijetu, a najveći svjetski proizvođači su Rusija i Kina. Prema statističkim podacima FAOSTAT-a, ukupne svjetske površine zasijane ovim usjevom u 2020. godini su iznosile 1.856.913 hektara s prosječnim prinosom od 1,1 t/ha.
Zahvaljujući raznovrsnoj upotrebi, heljda i njeni proizvodi su traženi na domaćem i inostranom tržištu, te se iz godine u godinu bilježi trend povećanja proizvodnje heljde i u Bosni i Hercegovini.
"Jedan takav primjer jeste općina Rogatica. Prema statističkim podacima iz Odjeljenja za lokalni razvoj, privredu i društvene djelatnosti, iako je riječ o manjim površinama, zasijane površine heljdom su se udvostručile u odnosu na prošlu godinu", naglašava Todorović.
Spelta i heljda: U istočnoj Hercegovini može se odmah početi s organskom proizvodnjom
Proizvođač heljde iz ove općine, Radoje Kojić, ističe da je glavni razlog zbog čega se odlučio za ovu kulturu skromnost prema uslovima uspijevanja što proizvodnju čini ekonomičnijom, ali i to što je heljda manje izazovna za divlje svinje i ostale štetočine u poljoprivredi. Zadovoljstvo ne krije i kada je cijena u pitanju, koja se kreće od oko 4 KM/kg u zrnu, a samljevene od 8 do 10 KM/kg.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica
