Pretraga tekstova
Sjetva se obavlja kada se zemljište na 10 cm dubine zagrije do 15 stupnjeva, odnosno kada prođe opasnost od mrazeva.
Heljda, osim visoke hranjive vrijednosti i medonošenja, ima veliki agrotehnički značaj: brzo raste, guši korove, dobar je predusjev i usvaja iz zemljišta teško razgradive spojeve fosfora. Jedna od njenih najvećih prednosti je to što je izuzetno pogodna za ekološki uzgoj.
Heljda je vrlo osjetljiva na mrazeve, pa je minimalna temperatura za klijanje i nicanje 4Co. Optimalne temperature za razvoj su 13Co-25Co, a za cvjetanje 17Co-19Co.
"Potrebe za vodom su velike, naročito u periodu cvjetanje - nalijevanje plodova. Nema posebnih zahtjeva prema predusjevu, ali najviše joj odgovaraju jednogodišnje leguminoze, korjenasto-krtolaste biljke i ozima žita. Ne preporučuje se uzgoj u monokulturi", kaže dipl.ing. Nemanja Konstantinović.
Dodaje da heljda vrlo dobro koristi hraniva, koja su dana direktno, kao i ona koja su dana za predusjev. Posebice dobro reagira na stajsko đubrivo. Đubriva je najbolje unositi pred osnovnu obradu, a prihranjivanje u fazi masovnog cvjetanja.
"Sjetva se obavlja kada se zemljište na 10 cm dubine zagrije do 15Co, odnosno kada prođe opasnost od mrazeva. Sije se uskoredno, žitnim sijačicama na 12,5 cm ili širokoredno, na 45-50 cm. Dubina sjetve je 4-6 cm", napominje Konstantinović.
Plod heljde prosječno sadrži 13-15% bjelančevina, 1,2% masti, 70% škroba, 10%-20% celuloze i oko 2% šećera. Cijenjena je i medonosna biljka s 60-100 kg meda sa 1 ha.
Primjenjuje se valjanje poslije sjetve. Kod širokoredne sjetve obavlja se i međuredna kultivacija. Također, poželjno je obaviti i dopunsko oprašivanje pomoću pčela ili zategnutog konopca.
Dužina vegetacije kod heljde je od 50 do 120 dana. Pri povoljnim uvjetima klija od drugog do četvrtog dana poslije sjetve, a nakon tjedan dana pojavljuje se prvi stalni list. Cvjetanje počinje 20-30 dana nakon nicanja, a otvaranje cvjetova jedne cvati traje 15-25 dana, a cijele biljke 30-60 dana. Prvi plodovi sazrijevaju 25-30 dana poslije početka cvjetanja. Najbolje vrijeme žetve je kada je oko dvije trećine zrna dobilo tamnu boju.
Foto: sdy822 / Pixabay
Izvori
Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije
Autorica
Aleksandra Kekić
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Tko smije taj može, tko ne zna za strah, taj ide naprijed.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Kad temperature porastu, nema boljeg osvježenja od sočne, slatke i hladne lubenice. 🍉☀️ Pravi okus ljeta!
Kako su vaše lubenice rodile ove sezone?
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Dalila Ja sam ti u djelo Bilogore, skoro sam vrh Bilogore, pa ti je hladno kad bi trebalo sjeme u zemlju, ako ideš sa flancima udari mraz. Klimatska Više [+] borba. A danas se ispekao rulječi kukuruz. Ili prehladno ili prevruče.
Dalila Ivanković Memić
prije 3 tjedna
Damire, istina, klima dosta utiče na sazrijevanje. Kod nas su ove stigle ranije, a za stajski gnoj se slažem – bez dobre prihrane teško je očekivati Više [+] prave, slatke lubenice. 🍉
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni. Nešto mi blesavo palo na pamet, nije prodaja na kučnome pragu. Mi ostavimo adresu i GSL doveze na kučni prag, svi sretni zadovoljni.
Damir Senjan
prije 3 tjedna
Lubenice u mom kraju dolaze tek oko 15.8 ipak smo mi hladniji dio Hrvatske a takva nam i kasnija vegetacija da sve kasnije dolazi i sazrijeva. Ali Više [+] bez stajskoga zreloga gnoja nema lubenica, već loptice za tenis ili golf.