Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Sjetva kukuruza
  • 27.03.2023. 09:00

Šta je važno za postizanje većih prinosa kukuruza?

U polja sa sijačicom ne treba ići dok ne prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, jer je kukuruz kultura koja je osjetljiva na ovu pojavu

Foto: Depositphotos/zorandim
  • 1.757
  • 526
  • 0

Poljoprivrednici se ovih dana pripremaju za sjetvu kukuruza. Za postizanje najviših prinosa, važno je obaviti je u pravo vrijeme - ni prerano, ni prekasno. U polja sa sijačicom ne treba ići dok ne prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva, jer je kukuruz kultura koja je osjetljiva na ovu pojavu. Odnosno, sa sjetvom ne bi trebali početi ako su temperature zemljišta ispod 10 stepeni, a temperature vazduha 13 - 15 stepeni.

U našim uslovima, najbolje vrijeme za sjetvu je otprilike od 10. aprila do 5. maja. Koji sve radovi prethode sjetvi, koje sve izbore treba napraviti za najbolje prinose, pojasnila je u razgovoru za Agroklub, dr. Emina Sijahović, asistentica na predmetu Ishrana biljaka na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. 

Izvršiti finu obradu

O čemu bi ratari trebali povesti računa prije same sjetve? 

Kukuruz voli blago kisela ili neutralna zemljišta, plodna, duboka, propusna i rastresita, odnosno tla dobrog vodno - vazdušnog režima. Posebno treba voditi računa o vlazi u zemljištu. Nakon snijega i kiša koje smo imali posljednjih mjesec dana, treba voditi računa da je tlo tokom sjetve dobro prosušeno, ali ne i isušeno, kako zbog mehanizacije, tako i zbog optimalnih uslova za klijanje. Prije same sjetve zemljište treba dobro pripremiti, izvršiti finu obradu, koja će omogućiti lakše nicanje sjemena, spriječiti ranu pojavu korova.

Posebno treba voditi računa o vlazi u zemljištu (Foto: Depositphoto/@smereka)

Đubrenje kukuruza zavisi od plodnosti tla, planiranom prinosu i uslovima proizvodnje. Racionalna gnojidba temelji se na rezultatima analize zemljišta, pa je to neki prvi korak koji se preporučuje prilikom podizanja bilo kakvog zasada ili sjetve bilo koje kulture. Na taj način se sprječava bespotrebna potrošnja mineralnih đubriva, biljci se daje tačno ono šta joj je potrebno i koliko joj je potrebno i vodi se računa o zaštiti okoliša.

Gnojidba treba biti prilagođena uslovima u zemljištu i uzgajanoj kulturi, ekonomski isplativa i ekološki prihvatljiva. Startna gnojidba izvodi se zajedno sa sjetvom tako da ulagači gnojiva postavljaju gnojivo 5-8 cm u stranu od sjemena i oko 3-5 cm ispod sjemena. Ta su hraniva u blizini tek razvijenog korijena i biljka ih odmah koristi za brži porast. Koriste se NPK gnojiva s naglašenom fosfornom komponentom. 

Kako provesti gnojidbu i prihranu?

Za dobre prinose kukuruza potrebno je gnojidbom primijeniti 150 - 200 kg/ha azota (N), 100 - 150  kg/ha fosfora (P2O5) i 120 -200 kg/ha kalija (K2O). Fosfor i kalij su slabo pokretni elementi u tlu i zato se najveći dio tih hraniva (2/3) primjenjuje prije osnovne obrade tla, jer se tako raspoređuju u zoni najvećeg rasprostiranja korijena kukuruza. Preostala količina fosfora i kalija dodaje se prije pripreme tla za sjetvu, ili istodobno sa sjetvom (startna gnojidba) u trake, nekoliko centimetara sa strane i ispod sjemena.

Startnu gnojidbu preporučuje se provoditi na siromašnim tlima i na tlima s jakom fiksacijom fosfora (jako kisela i karbonatna tla) ukoliko ima dovoljno vlage u tlu. Za startnu gnojidbu dovoljno je primijeniti 100 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. Prilikom gnojidbe treba voditi računa da ona bude uravnotežena. Usjevi kukuruza gnojeni velikim količinama azota, a istovremeno malim količinama kalija, jače su podložni napadu štetnika i biljnih bolesti. Kukuruz koji je optimalno gnojen kalijem bolje podnosi sušna razdoblja.

Za prihranu koristiti prvenstveno KAN ili AN (Foto: Depositphotos/Stockr)

Već na početku rasta kukuruza, ali i tokom čitave vegetacije potrebna je dobra raspoloživost i dovoljna opskrbljenost biljnim hranivima. Primjena azotnih gnojiva je učinkovitija što je vremenski bliža fiziološkim potrebama kukuruza. Na težim tlima do 50 posto azota dodaje se u jesen kod osnovne obrade, a na lakšim veći dio treba dodati predsjetveno i startno. Najpovoljnija azotna gnojiva za predsjetvenu i startnu gnojidbu te prihranu su ona koja sadrže amonijski i nitratni oblik, a za osnovnu gnojidbu UREA ili UAN.

Tokom hladnijih proljeća, u fazi razvoja kukuruza 4-5 listova, često se mogu uočiti nedostatci fosfora. Najprepoznatljiviji simptom ovog nedostatka je pojava ljubičaste boje na listovima kukuruza. Simptomi su jače izraženi na kiselim tlima i ako je prisutan suvišak vode u tlu. Najbolje rješenje za navedenu pojavu je kultivacija kukuruza kojom se prozračuje i prosušuje površinski sloj tla uz prihranu KAN-om. Nakon kultivacije i sušenja površinskog sloja nestaju simptomi deficita fosfora. Kod prihrane se dakle koriste azotna đubriva, prvenstveno KAN ili AN. Prihrana se može obaviti u dva navrata: prva, u fazi porasta usjeva 3-5 listova, i druga, u fazi 7-9 listova. 

Sjeme položiti u vlažnu zonu

S obzirom na klimatske promjene, jesu li se optimalni rokovi sjetve pomjerili?

Optimalni rokovi sjetve kukuruza su otprilike od polovine pa do kraja aprila. Kada krenemo sa sjetvom bitno je sjeme položiti u vlažnu zonu tla pa tako dubina može biti 4-8 cm. Sjetvom na dubinu 4-5 cm štitimo sjeme od mraza, ptica te isušivanja površinskog sloja tla. Ako se obavi previše duboko (9-10 cm) zrno troši rezerve za klijanje te se smanjuje nicanje.

Narodna vjerovanja: Šta ševa predviđa, a šta znači "volujsko oko"?

S obzirom na klimatske promjene, agronomi sve više pribjegavaju primjeni nekih biostimulatora, mikrobioloških preparata kojima se nastoji ojačati sjeme/biljka, odnosno putem njih umanjiti biljni stres (hladnoća, veći nivo vlažnosti zemljišta, pojava pokorice i sl.). Također, ako su iznikle biljke pretrpjele stres izazvan uslovima vanjske sredine (mraz, kišni periodi, herbicidni šok…) tretman takvog usjeva nekim od biostimulativnih sredstava registriranih za ovu namjenu može pomoći brzom oporavku iscrpljenih biljaka. Ovi preparati imaju stimulativni efekat na klijanje, razvoj korijena i brzinu početnog porasta.

Također, s obzirom na klimatske promjene, i potrebe kukuruza za vodom, za očekivati je da će se u budućnosti pribjegavati i navodnjavanju ove kulture, što do sada u BiH i nije bila praksa, osim u naučnim eksperimentima.

Zatvaranje zimske brazde čuva vlagu

Agrometeorolozi su proteklih dana izvještavali da je vlažnost tla dobra, koliko je ona značajna na početku sjetve i na šta utječe?

Vlažnost tla na početku uzgoja je veoma važna zbog pravilnog i pravovremenog klijanja sjemena, što se kasnije naravno odražava na prinos i kvalitet biljke kukuruza. Najveću potrebu za dovoljnom količinom vlage kukuruz ima u fazi prije cvjetanja i tokom cvjetanja, odnosno tokom ljetnih mjeseci (juni, juli, august).

Zatvaranjem zimske brazde, u rano proljeće, čuva se akumulirana vlaga prikupljena u tlu tokom zime. Njen cilj je prekid kapilariteta tla na samoj površini. Pravodobno i pravilno zatvaranje zimske brazde može biti odlučujuće za uspjeh proizvodnje već u početnom dijelu vegetacije ili kasnije, tokom ljetnih mjeseci.  

Termin za najbolji prinos

Koji su rizici rane sjetve kukuruza?

Sjetva kukuruza izvršena od sredine aprila pa najkasnije do 5. maja daje najbolje prinose, sve poslije smanjuje prinos. Ako se odlučimo na raniju sjetvu, preporučuje se plića sjetva, jer je tlo dovoljno vlažno, tada nam je temperatura ograničavajući faktor. Za kasniju sjetvu, sjeme kukuruza se polaže dublje, a tada nam je voda ograničavajući faktor.

Odabir sjemena kukuruza zavisi od više faktora (Foto: Depositphoto/stevanovicigor)

Rizici rane sjetve kukuruza su: sporije klijanje, mogućnost štete od kasnog mraza, odgođeno nicanje, slabije biljke, otežana primjena sredstava za zaštitu biljaka, inhibirani rast korijena, smanjeni unos hranjivih sastojaka I mnogi drugi.

O čemu treba voditi računa kod izbora sjemena kukuruza i kako ga čuvati?

Odabir sjemena kukuruza zavisi od više faktora, između ostalog od prostora na kojem se planira uzgajati, namjene, željenog prinosa i kvaliteta zrna i mnogih drugih. Kod kukuruza se uglavnom koriste hibridi. Izbor hibrida jedan je od najvažnijih faktora koji utiču na prinos i kvalitet kukuruza.

Hibridi kukuruza za proizvođače koji očekuju više

Hibridi se razlikuju po dužini vegetacije a svrstavaju se u vegetacijske grupe FAO 100 - FAO 1000, pri čemu FAO 100 ima vegetacijski period 90 dana, a svaka slijedeća grupa ima za deset dana dužu vegetaciju.

Nakon berbe, kukuruz se najčešće skladišti u tzv. košu. Prilikom skladištenja treba paziti da se skladište samo zdravi, čisti i zreli klipovi. Vlaga skladištenog zrna ne bi trebala biti iznad 26 posto zbog mogućnosti pojave gljivičnih oboljenja.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Tagovi

Kukuruz Sjetva kukuruza Izbor sjemena Klimatske promjene Navodnjavanje kukuruza Emina Sijahović Poljoprivredno-prehrambeni fakultet


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.

Izdvojeni tekstovi

KLUB