Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna staništa
  • 23.03.2023. 09:00

Ptice su neprijatelji poljoprivrednih štetočina, a sve ih je manje

Postavljanje kućica za ptice postala je uobičajena praksa u kontroli štetočina. Pojedine vrste dobro prihvataju takve nastambe, hrane se insektima, a dobre su i za zaštitu voćnjaka i povrtnjaka općenito.

Foto: Depositphotos/animalphoto
  • 416
  • 21
  • 0

Poljoprivredna staništa su jedna od ključnih za ptice, koje daju veliki doprinos proizvodnji. Iako ih nekada smatraju i "neprijateljima" voćara, kada ne odole sočnim plodovima poput trešnje, njihova korist je daleko veća. 

Na primjer, crviće koje ste možda proteklih dana primijetili u voćnjacima, one će rado potamaniti čim se vrate. U Bosni i Hercegovini je do danas zabilježena 351 vrsta ptica, uključujući i prisustvo nekih "novih", zabilježenih u posljednjih nekoliko godina.

Na primjer, jedan par velikih sjenica, ptica koje su tipične za šumska, poljoprivredna, ali i gradska područja, u periodu hranjenja mladih, uhvati 5.000-8.000 insekata i njihovih larvi.

Loj i suncokret

Proljeće i jesen je doba selidbi ptica u tople krajeve na jugu i njihov povratak na sjever. Naime, selice odlaze u Afriku tokom hladnijeg dijela godine, dok neke vrste, poput kosova, sjenica i crvendaća, tokom cijele godine ostaju u Bosni i Hercegovini.

"Ne bi bilo loše, za ptice tokom zime, ostavljati staro voće ili sjemenke, preporučujemo mješavinu loja i suncokreta, što ptice jako vole tokom hladnijih dana jer je dosta kalorično. Kada na proljeće budu tražile hranu za ptiće one će da 'pokupe' i te crve i larve insekata", kaže Nermina Sarajlić, članica Ornitološkog društva "Naše ptice". 

Zaštitne mreže osiguravaju voćnjak (Foto: Depositphoto/ConnyPokorny)

Zaštita se, podsjeća, može uraditi mrežama koje se prostiru iznad voćnjaka, to jeste investicija, ali one djeluju i protiv grada pa je korist višestruka za one koji se ozbiljnije bave voćarskom proizvodnjom. Zabrinjavajući je podatak da je brojnost ptica u Evropi smanjena za 600 miliona jedinki, a najveći je gubitak je upravo među onim povezanim s poljoprivrednim zemljištima, pokazalo je naučno istraživanje koje se odnosi na period od 1980. do 2017. godine. 

Velika sjenica idealna je za zaštitu ekoloških voćnjaka i vinograda, a korisna je i šumama

"Prije nekoliko godina smo radili istraživanje za Atlas ptica gnjezdarica gdje se pokazalo da su se zbog klimatskih promjena one pomakle za otprilike jedan kilometar prema sjeveru, tokom jedne godine, a dolaze vrste kojih nije bilo", navodi naša sagovornica. 

A, otuda je i galeb klaukavac, vrsta koja je ranije bila viđana samo na Mediteranu, u Sarajevu. Iako ga je lijepo vidjeti, on je "rastjerao" neke manje vrste, koje su odselile na druga mjesta.

Gačac "nestao" s poljoprivredom 

Postavljanje kućica za ptice postala je uobičajena praksa u kontroli štetočina širom Evrope. Kod nas se u njima uglavnom gnijezde sjenice i ćukovi - naša jedina sova koja seli. One dobro prihvataju takve nastambe, hrane se insektima, a dobre su i za zaštitu voćnjaka i povrtnjaka općenito. Prema riječima Sarajlić, za agrar su korisni i crvendaći, razne muharice, kukavica, lastavice, brgljezi, zebe, crvenrepka, kraljići...

"Ima jedna vrsta koja se zove poljska vrana ili gačac i njega je u BiH ostalo vrlo malo. Njih je bilo mnogo na području oko Miljacke, od Otoke ka Nedžarićima u Sarajevu, kada su tu bile velike poljoprivredne površine. Nestao je jer je nestala poljoprivredna proizvodnja. Srodnik je vrane i hrani se raznim nametnicima, insektima, puževima, čak i manjim zmijama", navodi. 

Situacija u BiH još nije loša kao u nekim evropskim državama (Foto: Depositphotos/Evgeniy_Bobkov)

Ratarima ptice ne smetaju, oni više muku muče s onim što živi u tlu, ali im mogu biti korisne jer se njihov izmet koristi kao fosforno đubrivo. Iako ne prave značajnije štete ni voću, ptice se znaju počastiti sočnim plodovima. 

"Nažalost, zbog intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje u Evropi je došlo do pada broja vrsta koje su vezane za tradicionalna poljoprivredna područja. Nema onih malih područja gdje se na jednom mjestu uzgajalo voće i povrće. Agrikulturnom reformom ti posjedi su povećavani, a ptice u monokulturama nisu imale hrane i zbog toga su otišle", pojašnjava. 

Kod nas je drugi problem, malih poljoprivrednih površina ima, ali i krivolova i trovanja. Kako navodi naša sagovornica, ljudi čak i nenamjerno truju ptice, tako što na primjer koriste pesticide mimo uputa. Od trovanja najčešće stradaju grabljivice (posebno škanjci i sove), koje su vrlo korisne za poljoprivredu jer se uglavnom hrane miševima i drugim glodarima.

Hajka na pčelarice

Neznanje je veliki neprijatelj, pa tako i u slučaju pčelarica, vrlo atraktivne šarene vrste ptice koja se, kako joj i same ime kaže, hrani pčelama, ali ne samo njima, nego i velikim brojem drugih insekata, uključujući i štetne. Tako su, prije nekoliko godina, kako podsjeća Sarajlić, u medijima bili natpisi tipa "invazivne afričke vrste napadaju naše pčele", iako se ne radi o invazivnoj afričkoj, već vrsti koja prirodno dio životnog ciklusa provodi u Evropi. 

"To je tako predstavljeno u medijima da su štetočine koje treba uništiti. Kako se gnijezde u vertikalnim pjeskovitim odsjecima uz rijeke, čak su na nekim portalima bili i savjeti da se uzmu krpe i zapale u tim kanalima, kako bi se ptići uništili. A one su zapravo vrlo korisne, jer se hrane i insektima koji su nametnici biljaka. Pčelarice se nalaze se na Popisu vrsta ptica i sisara koje se smatraju korisnim za poljoprivredu i šumarstvo, i kao takve su zaštićene", ističe ova članica društva "Naše ptice" koja je inače agronom po struci. 

Situacija u BiH još nije loša kao u nekim evropskim državama, poput Slovenije gdje je pao broj vrsta koje su vezane za poljoprivredu zbog drastične izmjene staništa. Ptice, osim što reduciraju broj nametnika, one u nekim slučajevima mogu da služe kao oprašivači.  

Istraživanja su pokazala da godišnje pojedu između 400 i 500 miliona insekata, a u Kini čak dvije trećine prehrane bjelogrle čiope čine poljoprivredne štetočine.


Tagovi

Poljoprivreda Ptice Korist od ptica Zaštita od ptica Nermina Sarajlić Sjenice Ćukovi Selice


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.