Cijene hrane rasle i u septembru, osim mesa i šećera

Cijene hrane nastavile su rasti već četvrti uzastopni mjesec, vođene snažnim rastom žitarica i biljnog ulja, izvijestila je UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu FAO.

Ova organizacija objavila je indeks cijena hrane u septembru, a prosjek je iznosio 97,9 boda što je za 2 boda odnosno 2,1% više u odnosu na prošli mjesec, ali i za 4,6 bodova odnosno 5% više u odnosu na isto razdoblje 2019. godine. 

Cijene žitarica veće za 5,1%

Pogledamo li pojedinačno, cijene žitarica porasle su za 5,1% u odnosu na avgust i čak 13,6% u odnosu na septemabr prošle godine. Porasle su za kukuruz, sirak i ječam dok su za rižu pale za 1,4%.

Iz FAO navode kako su glavni razlozi povećanja cijena pšenice zabrinutost zbog mogućnosti proizvodnje na južnoj polulopti te suhih uslova koji negativno utiču na sjetvu ozimih usjeva u mnogim dijelovima Europe.

Optimalan rok sjetve: Ozime strnine je bolje sijati malo kasnije nego prerano

Indeks cijene biljnog ulja veći je za 6%, najviše zahvaljujući rastućim kotacijama palminog, suncokretovog i sojinog, dostigavši najviši nivo od 8 mjeseci.

Šećer i meso zabilježili pad

"Indeks mliječnih proizvoda nije se mijenjao tokom mjeseca, s umjerenim rastom cijena maslaca, sira i obranog mlijeka u prahu, nadoknađen padom indeksa punomasnog mlijeka u prahu“, navode iz FAO.

Što se tiče mesa, cijene su zabilježile blagi pad od 0,9% , a u odnosu na prošlu godinu niže su za 9,4%. U septembru su za svinjetinu pale, djelimično pod uticajem kineske odluke da nametne zabranu uvoza iz Njemačke nakon otkrivanja afričke svinjske kuge (ASK) među divljim svinjama dok su one ovčjeg oslabile zbog visokih sezonskih zaliha iz Australije. 

Cijene hrane rastu već treći mjesec za redom

FAO indeks cijena šećera takođe je zabilježio pad i to od 2,6%, a kao rezultat globalnog viška na tržištu. "Posljednje indikacije ukazuju na značajan oporavak proizvodnje u Indiji, drugom najvećem svjetskom proizvođaču, kao i snažnu proizvodnju u Brazilu, najvećem svjetskom izvozniku, nakon pada zabilježenog prošle sezone“, ističu iz agencije.

Prognoza za 2020./21.

U dodatnom izvještaju, dali su svoju prognozu za sezonu žitarica u 2020./21.

Tako će na globalnom nivou njihova upotreba iznositi 2,744 milijarde tona, što je za 2,8 miliona tona manje od septembarske, ali još uvijek za 54,5 mil t iznad procjene 2019/20.

Loša godina za žitarice, ali dobra za uljarice, potražnja za sirevima i mesom manja

"Procjena svjetskih zaliha žitarica do kraja sezone 2021. iznosi  890 mil. tona, što je za 5,9 mil. tona manje od prethodne procjene, ali i dalje predstavlja rekordni nivo“, poručuju iz FAO.