• Ozimi usjevi
  • 10.09.2020. 07:30

Optimalan rok sjetve: Ozime strnine je bolje sijati malo kasnije nego prerano

Klimatske promjene i globalno zagrijevanje doveli su do prolongiranja sjetve ozimih usjeva. No, o tačnom datumu se ne može govoriti jer i sami znate da je jedna godina ovakva, druga onakva. 

Foto: Depositphotos/fotokostic
  • 64
  • 7
  • 0

Optimalan rok sjetve ozimih strnina je 10. oktobar ? E bome više nije. Sigurno ste i sami svjesni činjenice kako se vrijeme mijenja te kako se na ono čega su se držali naši stari, a vi sami više ne možete osloniti. 

Klimatske promjene i globalno zagrijevanje doveli su do prolongiranja sjetve ozimih usjeva, a o tačnom datumu se ne može govoriti jer i sami znate da je jedna godina ovakva, druga onakva. 

Pripreme za jesenju sjetvu žitarica

Ozime žitarice za razvoj svog vegetativnog sklopa trebaju više hladnih dana nego jare. Posijane 10. oktobra, u idućih nekoliko nedjelja, do polovine novembra, isklijaju, niknu, daju tri do pet vidljivih listića, ukorijene se te kada nastupe niske temperature, a temperaturni prag im je 5°C, miruju do proljeća. 

Pratite prognozu i posmatrajte prirodu

U slučaju da nakon 15. novembra temperature ne padnu dovoljno, biljke se i dalje razvijaju, što predstavlja višestruku opasnost za nihovu kondiciju, a onda i prinose. 

"Nema više starih dobrih vremena. Danas u oktobru i novembru možeš očekivati sve, a najmanje da lišće pada i da bude hladno", šali se prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Šta je onda činiti ratarima, pitamo ga. 

Kaže, sjetvu bi trebalo prolongirati za desetak dana, dakle, sijati ozimine oko 20. oktobra. No, ovoga se datuma ne treba čvrsto držati. "Treba posmatrati prirodu, gledati višenedjeljnu prognozu, čak sa više izvora", savjetuje Stipešević spomenuvši servise kao što je AccuWeather, a mi možemo dodati popularnu "norvešku prognozu" YR te Severe Weather Europe

Šta nam donosi jesen - u jugoistočnoj Evropi gotovo zimsko vrijeme

"Ako vidite da je u iduće tri sedmice zaredom temperatura oko 25°C, teško da će odjednom pasti na 5°C. Uvijek je bolje malo kasnije sijati, nego prerano. Na to posljednjih petnaestak godina upozoravaju i oplemenjivači sjemena", ističe. 

Opasnost od štetočina i korova

Naime, ako sjeme posijete ranije, u slučaju da biljka krene sa busanjem prije pada temperature, to će se znatno odraziti na njenu kondiciju. Pored toga, već je u toj ranoj fazi mogu napasti različite štetočine, a Stipešević posebno upozorava na lisne vaši koje su vektor virusa žuta patuljavost ječma. Takođe, podsjeća da i korovi napreduju pri višim temperaturama. 

Kako spriječiti pojavu žute patuljavosti ječma

Kaže i kako sa predsjetvenom obradom tla treba pričekati, kako bi u njemu zadržali što više vlage. 

Sijati raznovrsne sortimente i vrste žitarica

Profesor upozorava i na sve češće spominjanju dezertifikaciju, opustinjavanje tla, ali i na moguće jake pljuskove nakon dužeg sušnog razdoblja koji mogu uzrokovati višestruke štete - od nemogućnosti zemlje da upije svu vodu ondje gdje joj je biljkama najviše potrebno, do poplava kao prirodne katastrofe. 

Dakle, u klimatske parametre se više ne možemo pouzdati, a osim navedenog, ono što još možete napraviti kako biste poslovali pozitivno, je sijati raznovrsne sortimente. 

"Najgore je pouzdati se u jednu sortu ili jednu vrstu žitarice pa makar je svi hvalili i davala godinama najbolje prinose. Možda joj baš ove neće nešto odgovarati", daje nam na razmišljanje. Kaže kako više ne vrijedi ni odnos prema kojem se sije 10% ranih i isto toliko kasnih sorti, a ostatak onih kultivara najboljih za naše podneblje. "Lično bih sijao u odnosu 20% ranih, 60% glavnog kultivara te 20 % kasnog", otkriva zaključivši kako treba posmatrati i tržište, razmišljati o otkupnoj cijeni, trendovima, ali tu smo temu ostavili za naš idući razgovor. 


Tagovi

Sjetva Ozime strnine Optimalan rok Jesenja sjetva Prognoza


Autorica

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.