Loša godina za žitarice, ali dobra za uljarice, potražnja za sirevima i mesom manja

Uticaj koronakrize na poljoprivredno - prehrambeni sektor ostati će ograničen, a pojačavaju se i postojeći trendovi, poput povećanje potražnje za lokalnom hranom, kratkih lanaca snabdjevanja i internet prodaje.

U tom kontekstu, situacija u ovoj godini ostaje relativno pozitivna s oporavkom cijena mliječnih proizvoda i mesa. Procjenjuje se da će se povećati proizvodnja uljarica i proteinskih usjeva, a izvoz maslinovog ulja doseći novi rekord. Međutim, izuzeci su žitarice i šećer, objavila je u svom trećem izdanju izvještaja o kratkoročnim izgledima, Europska komisija.

Lošija godina za pšenicu i kukuruz, a dobra za uljarice

Za razdoblje 2020/21 očekuje se da će ukupna proizvodnja žitarica u EU dosegnuti 274,3 miliona tona i tako pasti za 7% u odnosu na prošlo, kao posljedica suše. Proizvodnja meke pšenice procjenjuje se na 115,5 mil. t za 2020./21., a površina pod tim usjevima doseže najniži nivo u posljednjih 13 godina. Što se tiče kukuruza, očekuje se pad proizvodnje i dostizanje 63,1 mil. t, 10% manje u odnosu na prošlu godinu. Ovaj pad dolazi uglavnom zbog manjih prinosa u EU.

Ove godine urod kukuruza ide i do 11 t/ha, stručnjaci se slažu da je ovo bila dobra godina

Ukupna proizvodnja uljarica i proteinskih biljaka doseći će 28,4 miliona tona, što je blagi rast od 1%. Podržava ga proizvodnja repice, za koju se očekuje da će biti 15,8 mil. t, što je 3% više u odnosu na prošlu godinu, ali u istorijskom smislu još uvijek niska (15% ispod petogodišnjeg prosjeka).

Proizvodnja proteinskih biljaka trebala bi se znatno povećati, na 4,5 mil. tona što je porast od 10%. Proizvodnja šećera u EU i Velikoj Britaniji procjenjuje se na 17,4 mil. t, a uz nižu proizvodnju, potražnju i pad cijena, izvoz je i dalje nizak, a predviđa se na 0,8 mil. t. 

Prikupljeno više mlijeka, potražnja za sirevima i dalje niska

Prikupljanje mlijeka ove godine bi moglo porasti za 1,4% zahvaljujući povećanju mliječnosti i povoljnim uslovima ispaše. Uprkos tome, očekuje se smanjenje mliječnog stada, uglavnom zbog povećanog klanja u drugoj polovini godine. Iduće godine proizvodnja mlijeka mogla bi porasti za 0,8%, a nakon pandemije očekuje se da će direktna prodaja i dalje rasti, ali sa većom potražnjom za lokalnom hranom i kratkim lancima snabdjevenosti.

Proizvodnja mlijeka u stalnom porastu - više je i onog iz eko sistema

Velika je potražnja za maslacem, a potrošnja sira je zbog zatvaranja tokom pandemije i dalje u laganom padu od 0,2%. Međutim, očekuje se rast izvoza iz EU za 5% uz pozitivnu globalu tražnju, što će u krajnjem slučaju rezultirati povećanjem proizvodnje od 0,7%.

Sve manja tražnja za mesom

Zabilježen je pad proizvodnje govedine od 1,4%, a prema procjenama neće biti bolje ni iduće godine zbog smanjenja stada u nekim zemljama. Takođe, ove je godine evidentirano smanjenje potrošnje ove vrste mesa za 2,1% na 10,4 kg po stanovniku. Očekuje se i da će se proizvodnja ovčjeg i kozjeg smanjiti za 3%.

Što se tiče svinjskog mesa, proizvodnja je pala u prvoj polovini godine, povoljne cijene, povratak potražnje i nedavna ulaganja pridonijeli su povećanju proizvodnje u posljednjih nekoliko mjeseci. Ali, nedavno otkriće afričke svinjske kuge u Njemačkoj, koje je dovelo do zabrane izvoza u Kinu i Japan, uticati će na EU tržište ove vrste mesa. Proizvodnja bi se trebala smanjiti za oko 1%, a predviđa se i pad potrošnje za 1,1%, na 32,8 kg po stanovniku.

EU najveći potrošač svinjskog mesa s više od 40 kg po glavi stanovnika

Očekuje se da će se proizvodnja peradi u EU povećati za 1%. Ponovno otvaranje restorana i ugostiteljskih objekata te velika potražnja na maloprodajnom nivou dodatno su tome pridonijeli. Potrošnja bi se takođe trebala povećati do 1,5% i doseći 23,7 kg po stanovniku.

Rekordi u izvozu i potrošnji maslinovog ulja

Izvoz maslinovog ulja trebao bi ostvariti nove rekorde za 2019./20., oko 820.000 tona. Povećana proizvodnja u Italiji i Grčkoj, kao i rekordna berba u Portugalu, propraćena snažnom maloprodajom tokom lockdowna, podržala je ukupni rast potrošnje od 3%. Ti bi elementi trebali pridonijeti smanjenju zaliha od 17%. Uz to, procjenjuje se da će se ukupna proizvodnja maslinovog ulja u EU za 2020./21. povećati i dostići više od 2 miliona tona, što je 17% više u odnosu na 2019./20.

Što se tiče sektora voća i povrća, proizvodnja jabuka u EU predviđa se na 11,5 mil. tona za 2020./21., 2% ispod petogodišnjeg prosjeka. Čini se da je tržište ovog voća uravnoteženo, a zalihe od 2019./20. su gotovo iskorištene. Potrošnja svježih jabuka trebala bi pasti na 14,7 kg po stanovniku, što je pad od 8% u odnosu na 2019/20 kada je ona dosegla rekordno visoke nivoe.

Enes Kobašlić vatrom grijao voćke, ali ipak bilježi dobar urod kasnih sorti

Proizvodnja narandži u EU procjenjuje se na nešto više od 6,2 mil. t za 2019./20., 5% manje u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna potrošnja opada, 2% je niža u odnosu na prošlo razdoblje. Međutim, kada je riječ o svježima, povećava se u odnosu na prerađene. U 2020/21. godini predviđa se porast proizvodnje i dostizanje 6,55 mil. tona.