• Berba kukuruza
  • 04.10.2020. 11:30

Ove godine urod kukuruza ide i do 11 t/ha, stručnjaci se slažu da je ovo bila dobra godina

Svi proizvođači koji su obezbijedili minimum uslova u proizvodnji mogu se nadati odličnim prinosima, zaključak je stručnjaka

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 1.196
  • 107
  • 0

U sektoru ratarstva, 2020. godina biće upamćena kao jedna od boljih. Iako smo na proljeće imali period izolacije, poljoprivrednim proizvođačima je bilo dozvoljeno da, uz poštovanje preporučenih mjera izvrše sjetvu kukuruza, ali i druge ratarske radove. Može se reći kako su poljoprivrednici na pandemiju korona virusa odgovorili punim gasom i dubokom brazdom, što je svakako dobro.

Dosadašnja vremenske prilike, bez naglih visokih temperatura i postojeće stanje usjeva, obećavaju dobre i stabilne prinose na području čitave Bosne i Hercegovine.

U cijeloj zemlji pod ovom žitaricom zasijano je oko 150 hiljada hektara. Prema pocjenama stručnjaka, urod će ove godine biti natprosječan, najviše zbog padavina koje su bile tokom ljeta. "Očekuje sa da prinosi idu od sedam pa do preko deset tona po hektaru dok je domaći prosjek obično oko 6 t/ha", naveo je za Agroklub Aleksandar Majkić iz Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi.

Otkupna cijena za sada prilično nepouzdana

Kada je riječ o otkupnoj cijeni, ona dosta varira. Prije mjesec dana iznosila je 0,40 KM/kg, a sada se kreće u intervalu od 0,27 do 0,30 KM za jedan kilogram. Kako kaže Slavko Radanović, sa Poljoprivrednog instituta u Banjaluci, otkupljivači će smanjiti cijenu pred i tokom berbe, kao što to rade svake godine, a onda bi poslije Nove godine trebalo da dođe do njenog povećanja.

Ovogodišnji rod kukuruza bar za 25 odsto kvalitetniji od prošlogodišnjeg?

Karakteristično za ovu godinu, u odnosnu na prethodnu je to što je bilo više vlage za vrijeme sjetve za hibride iz FAO grupe zrenja 300 i 400, a koji se najviše uzgajaju na našim parcelama, podjednako zastupljeni kako u Republici Srpskoj tako i u Federaciji BiH. Kada je riječ o štetočinama i bolestima koje su napadale kukuruz, bilo je pojave fuzariuma na klipu, kao i štetnih insekata poput kukuruznog plamenca, stjenica i kukuruzne zlatice, ali ne u značajnoj mjeri.

Ukoliko su se proizvođači pridržavali kompletne agrotehnike, mogu očekivati dobre rezultate odmah na početku berbe. Jedan od njih je i Cvijetin Savić, iz Obudovca, kod Šamca, koji pod ovim žitom ima 1,5 hektar u okviru porodičnog gazdinstva.

 "Sa svojih parcela nisam još ništa skinuo kukuruza, zbog nekih drugih obaveza, iako je odavno sazrio za vršidbu. U mojoj okolini ratari su uveliko počeli sa vršidbom. Procenat vlage je visok i većina prinosa sad ubranog kukuruza se mora dodatno sušiti. Posjedujem sušare za duvan i inače kad skidam kukuruz dodatno, po potrebi, sušim u ovim objektima. Skladištim, a s vremena na vrijeme provjetravam zrnenu masu, da ne bi došlo do pojave žiška i kvarenja", objašnjava Savić.

Godina nije bila loša za kukuruz

U drugom dijelu zemlje, u Sovićima, situacija nije baš tako povoljna. Frano Grubišić ukupno sije osam duluma, ni cijeli hektar, na dvije parcele i kaže kako se ne isplati sijati kukuruz na veliko jer je bolje kupiti 90 kilograma za 42 KM, ali on ga uzgaja radi sebe i svoje porodice, da zna šta jede jer sije domaće sjeme, nikada hibrid i tretira ga samo protiv mušice. Isto tako sa kukuruznim brašnom hrani perad i u manjoj mjeri svinje.

"Kada bi bila dobra cijena i kad bi država garantovala otkup, usudio bi se posijati i pet hektara. Ove godine imam oko 350 kilograma prinosa u zrnu, po dulumu. Nešto sam čuo da bi kanton mogao dati poticaj za sijanje, za sjeme i gnojivo, seljak kupi i donese račun a vlast isplati i ako to bude, sadiću na više jer imam dovoljno zemlje", kaže Grubišić i dodaje kako u ovakvim uslovima nema smisla da se sije više od toga niti će ga biti dok ne bude sprovedena komasacija zemljišta.

Kako postojeći tržišni uslovi utiču na zasijane površine?

Da li je tome kriv uvoz, nedovoljni podsticaji ili nemogućnost pronalaska tržišta, poljoprivrednici u Hercegovini nisu sigurni. Ipak, činjenica je da su u nezavidnom položaju. 

Stanje u Federaciji BiH slično je onom u Republici Srpskoj. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, Nedžad Bićo, kaže kako očekuje da prinosi budu odlični, a kako godina u pogledu agroklimatskih uslova i nije bila tako loša, stanje usjeva je zadovoljavajuće.

Izvjesno povećanje prinosa u cijeloj BiH

Iz udruženja poljoprivrednika "Žito", u Odžaku kažu da će povećanje prinosa biti za oko deset odsto u odnosu na 2019. godinu. Na području Posavine realno je očekivati prinose od 6 do 7 t/ha, ove godine nadaju se da će ta cifra dosegnuti 11 tona po hektaru.

Pitali smo i zastupnike ZP hibrida za cjelokupno područje BiH, kompaniju Rapić iz Gradiške, kakva je situacija na terenu. Prema riječima Petra Ninića, marketing menadžera firme, ove sezone na tržište su plasirali preko 60.000 pakovanja sjemenskog kukuruza, što je za skoro 13% više nego prethodne godine.

Prinosi kukuruza dobri, ratari nezadovoljni cenom

"Ako se ovaj broj sjetvenih jedinica ugrubo preračuna na okvirne površine, zavisno od sklopa, FAO grupe i namjene kukuruza, dolazimo do podatka da je ove godine u BiH samo pod ZP Hibridima zasijano preko 23 hiljade ha", navodi Ninić.

Posmatrano sa aspekta agroekoloških uslova, ova godina je za proizvodnju kukuruza bila veoma dobra. Nije bilo izražene suše u ljetnim mjesecima, raspored padavina je bio idealan, pri čemu su se u velikoj mjeri izbjegle nepogode u ravničarskim i priobalnim područjima, kada su u pitanju proljetne poplave.

Kvalitet na visokom nivou

Svi proizvođači koji su obezbijedili minimum uslova u proizvodnji, u smislu da su izvršili pravovremenu osnovnu i dopunsku obradu zemljišta, osnovno đubrenje, sjetvu, prihranu i zaštitu usjeva, mogu se nadati odličnim prinosima. Kada je u pitanju kvalitet ovogodišnjeg roda, prema riječima Ninića, rezultati prvih analiza govore da se možemo nadati dobrom kvalitetu.

Kako kaže, o prinosima je još uvijek rano govoriti jer je berba na samom početku, međutim, evidentno je da će oni biti visoki. "Berba ranih hibrida pokazala je da se možemo nadati prosjeku od preko devet pa čak i 10 tona po hektaru. U pogledu dominantnih FAO grupa, kod ZP Hibrida 400 je i dalje vodeća. Slijedi je FAO 500, te 600. Zanimljivo je da nove selekcije hibrida iz godine u godinu zauzimaju sve veći udio u sjetvi", zaključuje ovaj stručnjak i dodaje da su se iz selekcije ZP Hibrida kao najbolji i oni najčešće uzgajani pokazali ZP 434, 555, 606, 560, 427.


Tagovi

Sjetva kukuruza Stabilni prinosi Aleksandar Majkić Otkupna cijena Pojava fuzariuma Slavko Radanović Cvijetin Savić Frano Grubišić Nedžad Bićo Petar Ninić


Autorica

Ivana Živanić

Više [+]

Ivana Živanić, dipl.ing- master poljoprivrede, rado istražuje aktuelnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i bezbjedne hrane.