Aflatoksin M1 je najkancerogeniji: Utvrđivanje njegove koncentracije u mlijeku uskoro u Tuzli

S proizvodnjom od oko 27 miliona litara godišnje, odnosno 3.500 litara mlijeka po jednom grlu, Tuzlanski kanton je drugi po količini proizvedenog mlijeka na nivou Federacije BiH. Ovdje posluju i neke od najvećih mljekara, pa se akreditiranje analize utvrđivanja koncentracije aflatoksina M1 u mlijeku nametnulo kao nužda.

Proces akreditacije u JU Veterinarski zavod TK je u završnoj fazi i očekuje se da će ova ustanova uskoro dobiti certifikat Instituta za akreditiranje BiH - Bata. Kako je za Agroklub potvrdila, mr.prim.hem. Mersiha Hodžić voditelj laboratorije za kontrolu hemijske ispravnosti hrane i kontrolu rezidua Veterinarskog zavoda TK, metoda je već prihvaćena te su u toku završni izvještaji ovog procesa i čekanje certifikata, nakon kojeg će se izvještaji izdavati sa znakom Bate.

Mikotoksini u hrani za životinje - tihi ubica farme i opasnost za zdravlje ljudi

Mikotoksin aflatoksin M1 je hepatokarcinogeni metabolit nastao hidroksilacijom aflatoksina B1 u mlijeku krava koje su konzumirale kontaminiranu hranu. "Za mljekare to još uvijek nije u imperativu da rade, ali često se desi prisustvo aflatoksina B1 u hrani za životinje. Ako je hrana kontaminirana bit će ga i u sirovini, odnosno mlijeku", navodi naša sagovornica.

Analiza nije obavezna, a toksin jako opasan

Ističe da njihov zavod već ima akreditiranu Elisa metodu kojima se dobije tačna koncentracija ovog toksina, ali nije standardna pa uglavnom svi pribjegavaju svi da se to radi i potvrdnom metodom na HPLC-u.

"Zakonska regulativa kaže da je njegova maksimalna dozvoljena koncentracija 0,05 mikrograma po kilogramu. Ukoliko je to 100 i više puta od te dozvoljene koncentracije, mlijeko se mora uništiti", kaže Hodžić.

Znalo se dešavati, kako navodi, da nalaz bude pozitivan, odnosno da je prisustvo aflatoksina blizu granice, a tom slučaju je na mljekari da odluči šta će uraditi s takvog mlijeka. No, činjenica je da je to jedan od toksina koji je najkancerogeniji i najopasnijih.

"Dokazano je da ako ga ima u mlijeku, koje koristi trudnica ili dojilja, da bi se on mogao pojaviti i u majčinom mlijeku, toliko je termostabilan, jedino se u masnoći malo gubi. Ako ga ima u sirovini, bit će ga i u mlijeku", navodi ova stručnjakinja.

Podsjeća da je prije dvije godine u BiH uvezena hrana za životinje iz Srbije, u kojoj je bila visoka koncentracija aflatoksina. Kompletna pošiljka se morala uništiti, međutim, njegovo prisustvo je otkriveno nakon nekog vremena, i životinje su je već konzumirale.

U Sarajevu uništeno više od 105.000 litara mlijeka i 16.000 kg stočne hrane

"Trebalo je vremena da se dođe do kontaminiranih uzoraka i mljekare su bile na gubitku jer su morale uništavati sirovinu. Sektor je ionako u krizi kada je riječ o sirovom mlijeku. Mislim da se pribjegava i uvozu iz Mađarske i Njemačke jer je kod nas opao stočni fond", dodaje i kaže kako još uvijek nema uredbe da se uzorak na rampi mora kontrolirati na aflatoksin, nego su to redovne kontrole mljekara i ako brzi test pokaže da ga ima u uzorku, onda se šalje u laboratoriju.

Budući da neke mljekare s ovog područja i izvoze u Evropsku uniju, neke od njih analize rade na sedmičnom nivou.

"Mi smo se odlučili na akreditiranje ove metode jer je na kantonu bogat mljekarski sektor i neke od većih mljekara same su to zahtijevale, jer se ponašaju odgovorno", kazuje Hodžić.

Skupa metoda

Riječ je o skupoj metodi. Sama analiza, kako pojašnjava naša sagovornica, mnogo košta jer je potrošni materijal jako skup, ali i instrument sam od sebe. Analiza ne traje dugo, međutim hemikalije još neke potrebne stvari oko pripreme uzorka su veoma skupe.

"Uzorak morate pročistiti da bi ga pripremili za iniciranje u aparat koji je visoke osjetljivosti, u tome i jeste njegova prednost nad ostalim analizama. Ta jedna kutija košta par hiljadama maraka i ima jako kratak rok upotrebe. Tako da će jedna analiza, gledajući na potrošnju, ići sigurno do 150 maraka", precizira Hodžić.

U Veterinarskom zavodu TK je ove godine akreditovano i međunarodno priznato, ukupno 53 metode kojima se vrše analize, do sada najveći broj. Nakon što završe uvođenja ove metode, krenut će u proces akreditacije metode utvrđivanja aflatoksina u hrani za životinje, jer ako se pokaže u mlijeku ići će se korak nazad da se vidi gdje je uzrok. 

Treba napomenuti da se smatra kako proizvodna stada goveda koja su na ispaši imaju nizak rizik od kontaminacije. On je u većoj mjeri vezan na ishranu hranjivima na bazi zrna, posebno silaže od kukuruza i trave koje se daju pri smanjenju ispaše tokom zimskih mjeseci i u gazdinstvima s intenzivnom proizvodnjom mlijeka. Nakon korištenja kontaminirane hrane aflatoksin M1 će se pojaviti u mlijeku dva do tri dan nakon ingestije.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/M Stocker/JU Veterinarski zavod TK}