Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Savjeti proizvođačima
  • 26.02.2024. 09:00

Kako proizvesti rasad povrća - prikirani i nepikirani?

Rasad povrća proizvodi se na dva načina, prvi način je pikirani rasad, a drugi nepikirani rasad.

Foto: Depositphoto/InessaBoo
  • 143
  • 17
  • 0

Prije početka proizvodnje rasada potrebno je dezinfikovati mjesto (plastenik), alate i opremu koja se koristi. Konstrukcija plastenika sastoji se od dvije ili više UV folija. Kod ručno napravljenih plastenika dvije folije se pričvršćuju na konstrukciju na način da jedna ide preko, a druga ispod. Dok kod profesionalnih obje idu preko konstrukcije, a između njih se uduvava zrak koji je ujedno i izolator temperature.

Profesionalni plastenici, kako navodi savjetodavac Živko Šašić, iz resora za pružanje stručnih usluga PSSRS, daleko su efikasniji i potrebna je manja količina toplotne energije za zagrijavanje.

"Zagrijavanje plastenika vrši se pomoću toplotne energije, a sistem zavisi od odabira samog poljoprivrednog proizvođača. Najčešći kod nas su metalne peći koje se postavljaju na sredinu plastenika, zatim postoji centralno grijanja toplom vodom, kao i noviji načini grijanja geotermalnom vodom i toplotnim pumpama", dodavši kako je najveća mana grijanja metalnim pećima neravnomjerno raspoređivanje toplote tj. u blizini izvora toplote temperatura je najviša i obrnuto. Najbolji je zagrijavanje centralnim grijanjem, gdje su oscilacije u visini temperature veoma male.

Pikirani rasad

Prvi način proizvodnje je pikirani rasad. Kod ovog uzgoja, sjeme se posije u kontejnere bez rupa ili u one sa brojem otvora od 160 do 200 tj. da se napravi gusta sjetva. Prvo se stavlja supstrat za sijanje i vrši se njegovo sabijanje do otprilike oko 1 centimetra ispid nivoa površine kontejnera.

Rasad se pikira kada biljka bude u fazi prva dva lista (Foto: Depositphoto/fordvika)

"Zatim se vrši sijanje sjemena, zagrtanje supstratom, lagano pritiskanje i uklanjanje viška supstrata. Poslije ovih izvršenih radnji, kontejneri se slažu na stolove i vrši se zalijevanje, koje je najbolje obaviti u par intervala sa manjim normala i vremenskom razlikom između njih, od minimalno pola sata", ističe Šašić pojasnivši da je razlog ovakvog načina zalijevanje da dobijemo potpunu zasićenost supstrata vodom, i da nam je poslije lakše održavati njegovu vlažnost koji je uz odgovarajuću temperaturu vazduha glavni faktor klijanja i nicanja.

Sjetva kupusa se obavlja u neutralan supstrat

Rasad se pikira kada biljka bude u fazi prva dva lista. Pikiranje se može obavljati u PVC čaše ili kontejnere sa manjim brojem otvora. Poslije pikiranje najbolje je uraditi zalijevanje fungicidim na bazi propamokarb-hidrohlorida, a peti dan prihraniti NPK đubrivima formulacije 1:4:1 u količini od 30 grama u 10 litara vode zbog boljeg ukorijenjavanja i razvoja korijena.

"Sljedeća prihrana se vrši kada rasad dostigne polovinu svoje visine, od predviđene, NKP đubrivima formulacije 1:1:1 u količini od 30 do 40 grama u 10 litara vode ukoliko se vrši zalijevanje ili 0,1-0,2 grama po biljci ukoliko se vrši rasipanje đubriva pa zalijevanje. Fungicidima na bazi bakra uraditi preventivnu zaštitu protiv bakterioza i plamenjače, a isto tako insekticidima na bazi flanikamida ili acetamiprida protiv lisnih vaši", navodi savjetodavac.

Nepikirani rasad

Nepikirani rasad se proizvodi na isti način kako i pikirani samo se ne vrši pikiranje, već biljka ostaje na istom mjesto do presađivanja u plastenik ili polje. Za proizvodnju ovog rasada koriste se PVC čaše ili kontejneri sa većim brojem otvora, najčešće sa 40 ili 60 otvora. Prihrana i zaštita ne pikiranog rasada je ista kao i kod pikiranog.

Nepikirani ostaje na istom mjesto do presađivanja u plastenik ili polje (Foto: Depositphoto/york010)

Za oba načina proizvodnje važe isti mikroklimatski uslovi u plasteniku. Poslije sijanja, zalijevanja i slaganja kontejnera vrši se zagrijavanje plastenika. Dnevne temperature u plasteniku ne bi trebale da budu veće od 35 stepeni, a noćne ne bi trebale da budu niže od 25 stepeni. Vlažnost supstrata održavati konstantnom do nicanja biljaka.

"Na ovaj način klijanje i nicanje biljka trebalo bi da bude u roku od pet do sedam dana. Poslije nicanje dnevne temperature trebaju da budu u rasponu od 25 do 27 stepeni, a noćne od 20 do 22 stepena do pikiranja rasada", ističe Šašić, napomenuvši da kako rasad raste i razvija se tako i temperature trebaju da budu niže.

Studenti istražuju korištenje ovčje vune kao inertnog supstrat za hidroponski uzgoj

Kod oba načina proizvodnje rasada veoma važan proces je i kaljenje rasada. Ovaj proces se sastoji od prilagođavanja rasada uslovima gdje će nastaviti rast. Tako da u ovom procesu dnevne i noćne temperature izjednačavamo sa trenutnim vremenskim uslovima tj. ne vršimo dodatno zagrijavanje i plastenici su otvoreni u toku noći i dana. Kaljenje počine najkasnije deset dana prije iznošenja rasada i odvija se postepene u prva dva, tri dana.


Tagovi

Proizvodnja rasada Pikirani rasad Zagrijavanje plastenika Zalijevanje rasada Temperatura u plasteniku Živko Šašić Nepikirani rasad


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.