Pažljivo prilikom kaljenja rasada - važni savjeti prilikom zalijevanja

U toku je proizvodnja rasada paprike, paradajza, kupusa i drugih povrtarskih kultura u toplim lejama. Prije rasađivanja na stalno mjesto, biljke treba izložiti nižim temperaturama odnosno kaliti ih, i obaviti tretiranje rasada 0,5 posto rastvorom kalijum sulfata. Veoma često dolazi do velikih temperaturnih razlika, čak i 10 do 15 Celzijevih stepeni u odnosu na uslove koji su vladali do momenta sadnje, što izaziva veliki stres kod biljaka.

Sačekati povoljne temperature

Rasad, prema riječima savjetodavca za povrtarstvo Nade Lazović Đoković, proizveden u zaštićenom prostoru treba pripremiti za sadnju na otvorenom polju, jer su uslovi nepovoljniji, temperaturne oscilacije veće i češće u odnosu na zaštićen prostor.

Kaljenje rasada počinje dvije sedmice prije sadnje na stalno mjesto - provjetravanjem plastenika ili tople leje. Jedan od najčešćih tretmana kaljenja je snižavanje temperature u zaštićenom prostoru provjetravanjem. Ventilacija povećava kretanje vazduha, što pomaže jačanju biljaka. Prve sedmice provjetravanje se obavlja tokom dana, a druge treba obezbijediti tokom dana i noći.

Sadnja paprike: Na otvorenom poslije prve dekade maja

"Prvih sedam dana skidaju se prozori i leje ostaju otvorene preko cijelog dana, otvaraju se vrata i pravi 'promaja', a noću se ponovo pokrivaju i zatvaraju se prozori, naročito ukoliko se najavljuju mrazevi. Posljednjih sedam do osam dana leje ostaju otvorene i danju i noću", savjetuje Lazović Đoković.

Dodaje da kaljenje ne treba obavljati kada je suviše hladno vrijeme. Minimalna dnevna temperatura pri kaljenju rasada treba da je 12 stepeni, a noćna ne treba da pada ispod pet. Zato je potrebno sačekati da se temperatura zraka malo poveća.

"Za toploljubive vrste koje su osjetljive na niže temperature, kao što je paradajz, paprika dnevna temperatura ne bi trebala da bude ispod 10 stepeni", poručuje naša sagovornica i ističe da povrtarske vrste, kao što su zelena salata i kupus ne treba dugo držati na temperaturi ispod pet stepeni, jer pri takvim uslovima može doći do prelaska sa vegetativnog na reproduktivni rast, što je nepoželjno.

Dodajte bio stimulatore i kalijum

Smanjuje se broj zalijevanja, ali povećava norma kako bi se smanjio stres zbog temperaturnog kolebanja i kako bi se korijen mlade biljke što bolje razvio. Istovremeno, u samoj biljci smanjuje se sadržaj vode, a povećava sadržaj suhe materije. Biljka postaje jača i otpornija, ne dolazi do izduživanja.

"Ukoliko bi nastavili sa zalijevanjanjem i đubrenjem biljke, dobili bi neotporne, krte i lomljive izdužene biljke. Kako bi ih ojačali, možemo u procesu kaljenja rasada primijeniti bio stimulatore ili đubriva bogata kalijumom", kaže savjetodavac.

Brojne su prednosti korištenja biostimulansa - kako ih odabrati?

Ne treba ni pretjerivati sa kaljenjem jer ono može da uspori primanje biljaka poslije rasađivanja i dovede do kasnijeg plodonošenja, a ponekad i smanjenog prinosa.

Rasad koji nije dobro pripremljen, kaliće se na mjesto gdje je rasađen, i proces će trajati znatno duže od dvije sedmice, zbog čega će biljka biti u stalnom stresu i tada je podložna napadu bolesti i štetočina.

Biljke štititi od sunca i vjetra

Rasad je spreman za otvoreno polje ukoliko ima šest do osam listova, dobro razvijen korijen i visinu stabla od 15 do 25 cm. Nekoliko sati prije rasađivanja na stalno mesto, potrebno je mlade biljčice dobro zaliti kako bi se što lakše vadile iz kontejnera i saksije ili čupale iz toplih leja odnosno žilice korijena manje oštetiti.

Vađenje treba organizovati tako da se izvadi samo onoliko koliko može da se posadi. Izvađene biljke treba da se štite od vjetra i sunca pokrivanjem vlažnom krpom, a korijenov sistem treba da bude u vodi, naročito ukoliko duže stoje.

Prije samog rasađivanja biljaka na stalno mesto, zemljište treba dobro pripremiti. Najbolje je da se rasađuje po oblačnom vremenu ili u popodnevnim satima. Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti 10 do 15 dana prije sadnje. Ako je zemljište veoma suho, treba ga zaliti prije sadnje. Sadnja na malim površinama je ručna, a na velikim mašinska.

Temperature zemljišta i zraka treba da budu iznad 15 stepeni. Ukoliko se sa sadnjom porani, dok je zemljište još uvijek hladno, korijenov sistem će se slabije razviti i samim tim usporava se razvoj same biljke. S druge strane, ukoliko sadnja paprike krene kasnije, biljke se teže primaju, pate od nedostatka vode, a plodovi sporije sazrijevaju.

"Na otvorenom polju najčešće se sadi na rastojanju 50 - 60 x 20 cm. Dubina sadnje treba da je pet do šest centimetara, do kotiledona ili jedan centimetar dublje. Nije preporučljiva dublja sadnja zbog toga što treba više vremena da se zemljište zagrije na većoj dubini jer je primanje rasada otežano", savjetuje Lazović Đoković.