Ovu pojavu prouzrokuju patogene gljivice koje se nalaze u površinskom sloju zemljišta.
Uzgoj rasada je u povrtarskoj proizvodnji jedan od najvažnijih poslova. Proizvodnja rasada počinje izborom odgovarajućeg hibrida povrća, pripremom supstrata za sjetvu i sjetvom. Zato je u prostoriji za proizvodnju biljaka potrebno obezbjediti odgovarajuće uslove za njihovo nicanje. Od optimalne temperature, vlažnosti i klijavosti samog sjemena zavisiće broj izniklih biljaka. Nakon nicanja, mlade biljčice su često izložene napadu velikog broja štetnih insekata i prouzrokovača bolesti i zato ih je neophodno, na pravi način, zaštititi.
Samo zdrav i jak rasad garantuje odgovarajući prinos i kvalitet. Otuda povrćari nemaju pravo na grešku koju u toku vegetacije nikako ne mogu nadoknaditi. Jedna od najčešćih grešaka koju proizvođači ponavljaju u proizvodnji rasada je njegovo pretjerano zalivanje. Osim što forsira razvoj plitkog korjenovog sistema zbog kojeg će biljka stalno patiti i loše eksploatisati vodu, često zalivanje dovodi do pojave polijeganja rasada. Prouzrokuju ga patogene gljivica iz rodova: Rhizoctonia cpp., Pythium spp., Phytophthora spp., Fusaryum spp. koje se nalaze u površinskom sloju zemljišta i intenzivno se razvijaju baš u ovakvim vlažnim uslovima.
Dejan Mujakić, stručnjak za zaštitu bilja, ističe da jedna od fitopatogenih gljiva koja prouzrokuje polijeganje rasada u najvećem broju slučajeva je Pythium spp. Ona u našim klimatskim uslovima nanosi manje štete na starijim biljkama, ali je zato glavni uzročnik polijeganja rasada, odnosno takozvanog topljenja leja rasada.
"Simptomi se ispoljavaju u zavisnosti od starosti inficirane biljke. Kod mladih biljaka čije je tkivo vrlo osjetljivo na toksine ove gljive simptomi se javljaju u vidu vodenastih pjega, koje se brzo povećavaju, zaražene ćelije umiru i cijela biljka zahvaćena bolešću propada ubrzo poslije nicanja. Do infekcije izniklih biljaka najčešće dolazi preko korjena. Zahvaćeni dio stabla je tanji od zdravog dijela što dovodi do slabljenja mehaničke moći i biljčica ubrzo poliježe. U zavisnosti od faze razvoja bolesti na oboljelim dijelovima biljčice se mogu uočiti jače ili slabije izražena siva buđasta prevlaka. Polegnute biljke ubrzo uginu, a pri jačoj vlažnosti i višoj temperaturi istrunu”, priča Mujakić.
On takođe naglašava da se Pythium spp. odražava u zemljištu u obliku oospora koje svoju vitalnost zadržavaju i do osam godina. Kilijanje oospora je stimulisano u uslovima visoke vlažnosti zemljišta i prisustva materija koje nastaju prilikom razgradnje organske materije. Materije koje takođe, stimulišu klijanje oospora potiču i od korjena, od sjemena koja klijaju, od organske materije koja se unosi u zemljište. Oospore daju sporangije, a sporangije daju zoospore za čije je kretanje neophodna tekuća voda pa obilno navodnjavanje potpomaže i povećava broj inficiranih korjena.
Stručnjaci vranjske Poljoprivredno stručne službe poručuju povrćarima da je redovna dezinfekcija zemljišta jedna od najefikasnijih načina zaštite od prouzrokovača poleganja rasada. Obavezno se moraju dezinfikovati i police Cuso4 1% rastvorom.
"Od agrotehničkih mjera valja odraditi drenažu zemljišta, redovno provjetravati rasadnik, sađenje biljaka obaviti kada je temperatura povoljna za brži porast biljke, izbjegavati teška zemljišta i prekomjerno đubrenje azotom i koristiti plodored. Odlična zaštita se postiže kombinacijom kontaktnih i sistemičnih fungicida. Zalivanje gredica, kako biljaka tako i okolnog zemljišta preparatima Previkur 0,25% i Previkur energi 0,15 %. Sljedeći tretman obaviti neposredno poslije pikiranja istim preparatima uz dodavanje Konfidora ili Ackare protiv insekta", naglašava Mujakić.
Često se dešava da rasad napadnu i puževi koji grickaju mlade listiće. Ovaj problem se može veoma lako rešiti preparatom Pužomor, koga treba posoliti oko gredica, ali ne i preko biljaka. Za tu svrhu se može upotrebiti i pepeo koji smanjuje sluz pužu, i dovodi do dehidratacije.
Tagovi
Autorica
