• Vrijeme za rasad
  • 16.01.2019. 08:00

Kada je pravo vrijeme za sijanje da rasad ne bude prestar?

Najčešća greška je suviše rana sjetva povrća što dovodi do propadanja rasada ili sadnje preraslih biljaka što umanjuje urod i donosi niz problema u proizvodnji.

Foto: Bigstockphoto/syndy
  • 2.016
  • 324
  • 0

Greška većine amaterskih baštovana i baštovanki je što suviše rano započnu sa sjetvom rasada. Oni već u januaru posiju paprike, paradjz, krastavce, dinje, patlidžan i drugo bilje. Iz prevelike želje da krenu sa sjetvom ili straha da će zakasniti prave sebi problem. Ukoliko imate plastenike sa grijanjem i možete obezbjediti optimalne uslove za ranu proizvodnju, januar je odično odabran moment za sjevu, ali većina amatera će biljni rasad da sadi na otvorenom u maju.

Problemi zbog suviše rane sjetve

Suviše rana sjetva donosi sa sobom mnoštvo problema. Sjeme biljke ima svoje zakonitosti što se tiče vremenskog trajanja klijanja, nicanja i razvoja mlade biljke spremne za sadnju na otvorenom. Predugo zadržavanje biljke u malim saksijama izazvaće sljedeće probleme:

  1. Mlade biljke su podložnije napadu bolesti. Pored pojave polijeganja, trulenja, plamenjače veoma često se na suviše rano posijanom rasadu javlja pjegavost i pepelnica. To su oboljenja koja se u optimalnoj proizvodnji rasada manje javljaju, ali ako je rasad prerano posijan one će se pojaviti.
  2. Problem sa osvjetljenjem. U januaru i februaru osvjetljenje nije dovoljno da bi se rasad pravilno razvijao i formirao zametke budućih cvjetova, odnosno roda.
  3. Supstrat veoma brzo postaje siromašan hranivima, a prostor u saksiji mali za razvoj korjenovog sistema. Kako vrijeme odmiče, supstrat se sve brže isušuje.
  4. Češći je napad štetočina, posebno grinja i tripsa.

Kako uzgojiti dobar rasad povrća

Niz problema je koji će se javiti je veoma dugačak. U periodu od januara do maja često se javlja cvjetanje, čak i plodonošenje biljaka za rasad. Kada vidite da neka biljka ima cvijet, posebno plod znajte da je to star rasad.

Dobro razvijena biljka za rasad

Dobro razvijena biljka za rasad je kada ima 6 do 10 stalnih listova zavisno od vrste. Rasad paprike treba da ima 6 do 10 dobro razvijenih listova, a visina rasada do 20cm. Visina rasada paradajza treba da je oko 30cm sa 6 do 8 listova.

Optimalno razvijen rasad brzo nakon ukorjenjavanja nastavlja sa rastom i razvojem, a to nije slučaj sa starim rasadom (preraslim biljkama). Stare biljke se dobro ukorijene, ali sporije napreduju. Često dolazi do opadanja cvjetova donjih etaža i na taj način se smanjuje urod. Biljke su podložnije pojavi oboljenja i napadu štetčina.

Mart mjesec je optimalan za sjetvu sjemena rasada kojeg namjeravate da sadite u maju na otvoreno polje. Klijanje i nicanje sjemena u optimalnim uslovima traje oko 10 dana. Krastavac niče za 4 ili 7 dana, paradajz za 7 do 10 dana, a paprika i patlidžan za 10 do 15 dana. Na vrijeme nicanja djeluju razni faktori (temperatura, vlažnost), a klijanje i nicanje se može ubrzati naklijavanjem sjemena.

Pripremom sjemena do dobrih presadnica

Dužina rasadničarskog perioda različita je za različite biljne vrste. Proizvodnja rasada paprike, patlidžana i paradajza traje od 40 do 70 dana u zavisnosti od sortnih karakteristika i uslova u rasadniku. Za krastavce, lubenicu, dinju, tikve je potrebno između 20 i 25 dana. Proizvodnja rasada zelene salate traje oko 25 dana, dok proizvodnja rasada kupusnjača traje od 30 do 50 dana. Na dužinu proizvodnje rasada utiče i to da li se radi o ranoj ili kasnoj proizvodnji.

Koji se poljoprivredni poslovi obavljaju u januaru?

Nema potrebe da proizvodnja rasada traje 5 mjeseci, da započne sjetvom u januaru i završi se sadnjom starog rasada u maju. Na osnovu dana potrebnih za proizvodnju rasada određene biljne vrste i sorte lako možete izračunati kada da kreneta u sjetvu rasada i sačuvate se od mnogo nepotrebni problema, propadanja rasada, nepotrebnih troškova ili gubitka sjemena neke drage, stare sorte za koju ste ponosni što je imate.


Tagovi

Rasad Vrijeme za rasad Mart Sijanje Klijanje Rasad paradajza Rasad paprike Rasad salate


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi