• Sjetva sjemena
  • 18.01.2016. 13:00

Pripremom sjemena do dobrih presadnica

Sjeme je prije sjetve potrebno dezinfikovati i namočiti što će ubrzati klijanje i povećati otpornost mladih biljaka.

  • 1.646
  • 262
  • 0

Većina bolesti koje se javljaju na povrću i cvijeću prenose se sjemenom, zbog toga je potrebno sjeme pripremiti za sjetvu i dezinfikovati ga. Priprema sjemena ima niz dobrih karakteristika: potiče klijanje, dezinfekcija sjemena, povećava se otpornos mlade biljke, neke kupke oblažu sjeme hranjivim i mineralnim materijama i slično.

Namakanje u toploj vodi

Najlakši način dezinfekcije sjemena je namakanje sjemena u toploj vodi. Ovaj postupak korisan je za sjeme svih vrsta. Njime se ublažava membrana i ubrzava klijanje.

Dužina potapanja u vodi sobne temperature je različita za različite kulture. Namakanje se vrši u tankom sloju vode na plitkom tanjiriću gdje je voda zasićena vazduhom. Poslije namakanja sjeme se ispire u hladnoj vodi. Ovako pripremljeno sjeme se može odmah posijati ili možemo sjeme podvrgnuti procesu naklijavanja.

Osim u toloj vodi, sjeme se može namakati u različitim kupkama od kalijum permanganata, raznog bilja, mlijeka, biološki aktivnih materija, aloe vere, pepela.

Tretman sjemena kalijum permanganatom

Za ovaj tretman priprema se 1%-tna otopina (1g kalijumpermanganata i 100g vode) ili jedna kašičica kalijum permanganata (ravno napunjena) i 3 kašike vode.

Pri ovom tretmanu sjeme:

  • Celera, luka, zelene salate, rotkvice, paradajza, graška, pasulja, kukuruza - držati u 1%-tnu otopini 45minuta;
  • Patlidžana, paprike, mrkve, kupusa, bundeve - držati 20minuta u 2%-tnoj otopini.

Nakon dezinfekcije dobro isprati sjeme.

Priprema biljnih kupki

Biljne kupke koristimo ako želimo potaknuti sjeme na brže klijanje, dezinfikovati površinu sjemena, povećati otpornost biljka na bolesti. Za pripremu biljnih kupki koriste se različite biljne vrste: kamilica, žalfija, stolisnik, kopriva, maslačak, odoljen, kora hrasta, kupke od miješanog bilja. Kopriva i maslačak imaju efekkat jačanja mladih biljaka i oblažu sjeme hranjivim materijama. Kora hrasta i stolisnik su se odlično pokazali kao sredstvo za dezinfekciju koje inhibira rast bakterija i gljivica. Kupke se pripremaju kao i svi odvari od bilja. Kupka od kamilice je odlično sredstvo za dezinfekciju sjemna, potiče klijanje, djeluje na poboljšanje otpornosti i brzinu rasta. Odlično se pokazala za sjeme paprike.

Potapanje sjemena u otopine biološki aktivnih supstanci, sok aloe vere

Ove supstance ubrzavaju proces klijanja, smanjuju osjetljivost na nepovoljne uslove gajenja, povećavaju otpornost biljaka na bolesti. Sjeme se potapa u otopinu sobne temperature, ako je temperatura ispod 20ºC efikasnost djelovanja se smanjuje.

Ukoliko se koristi sok aloe vere treba znati da on nije pogodan za neke kulture: bundeva, crni luk, paprika, celer. Koristi se za sjeme patlidžana, zelene salate. Posebno odgovara sjemenu paradajza koje se u rastvor sa sokom aloe vere može potopiti na 24h (ne više) i odmah nakon toga sijati.

Sjeme mrkve, peršuna, mirođije, repe niče tek nakon 2 sedmice i duže vremena ako je suvo, zbog toga ga je poželjno namakati prije sjetve.

Namakanje u pepelu

2 kašike pepela otopiti u 1l vode, dobro promiješati i ostaviti nekoliko sati uz povremeno mješanje. Najbolje je otopinu napraviti tokom jutra i ostaviti do večeri, a sjeme potopiti tokom noći u ovako dobijenu otopinu.

Zagrijavanje sjemena

Zagrijavanje sjemena je proces koji štiti od mnogih bolesti, povećava snagu klijanja, veći je broj ženskih cvjetova (krastavac). Sjeme može da se zagrije u tankom sloju u pećnici, na ploči peći, u toploj vodi. Važno je voditi računa da se sjeme ne pregrije i ne uništi visokom temperaturom. Mrkva, kupus, luk mogu izgubiti klijavost na temperaturama iznad 40ºC, krastavac i paradajz do 50ºC i zato treba paziti na dužinu zagrijavanja. Do željene temperature treba postepeno da se povisuje, jer i naglo zagrijavanje može dovesti do smanjanja klijvaosti.

Zagrijavanje sjemena skoro u ptpunosti oslobađa sjeme od patogena. Ovaj metod je pogodan za tretiranje sjemena povrća. Zagrijavanje se preporučuje za sjeme kupusa, plavog patlidžana, paradajza, repe. Kod kuće termičku obradu sjemena je najlakše odraditi u termos bocama u koje se ulije topla voda, a sjeme se potapa u tu vodu u kesicama od platna ili gaze zavisno od veličine sjemena.

Nakon zagrijavanja sjeme se odmah potopi u hladnu vodu u trajanju od 3 do 4 minuta. Zagrijavanje sjemena se može obavljati i na nižoj temperaturi od 25 do 28ºC tokom mjesec dana.

Vrsta kulture

Temperatura zagrijavanja u ºC

Vrijeme zagrijavanja u minutama

Cikla

48-50

<25

Patlidžan

50-52

<20

Kupusnjače

52-54

<20

Paradajz

50

<30

Krastavci, dinje i druge tikvenjače

55-60 ili na 40

120, ako je na 40 ºC - 10 h

Hlađenje

Sjeme može da se izlaže niskim pozitivnim temperaturama od 1 do 6ºC tokom jednog mjeseca ili i do godinu dana.

Zamrzavanje

Ovaj metod je posebno pogodan za sjeme jagorčevina. Sjeme se tokom noći stavi u zamrzivač, a tokom dana se iznosi na sobnu temperaturu 5 do 7 puta. Ovako obrađeno sjeme nije potrebno podvrgavati skarifikaciji. Nagle promjene temperature mogu potaknuti klijanje starog sjemena.

Skarifikovanje

Skarifikacija je postupak oštećenja vanjske ovojnice sjemena pomoći oštog pijeska, šmirgl papira, oštrim predmetom, naizmjeničnim izlaganjem sjemana niskim i visokim temperaturama. Najčešće se primjenjuje na velikim i tvrdim sjemenkama drveća i ukrasnog bilja. Mjesto oštećenja omogućuje sjemenu da upije vodu u procesu namakanja, što je obavezno nakon skarifikacije da se pokrene proces klijanja.


Tagovi

Sjetva povrća Proizvodnja rasada povrća Dezinfekcija sjemena Namakanje sjemena Kalijum permanganat Mlade biljke Kupka od kamilice Pepel Zagrijavanje sjemena Skarifikovanje


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi