Koja je razlika između sortnog i hibridnog F1 sjemena?

Pojam sorta se odnosi na grupu biljaka koje se odlikuju specifičnim osobinama, prilagođene su uslovima određenog klimatskog područja i čije sjeme vjerno prenosi svoje osobine na potomstvo.

Upravo u tome što sortno sjeme vjerno prenosi genetički materijal je i ključ opstanka mnogih starih sorti povrća. Iz godine u godinu možete uzgajati neku sortu i čuvati sjeme. Na taj način svako domaćinstvo može da čuva sjeme raznih biljnih vrsta i sorti. Ukrštanjem, križanjem, miješanjem sorti možemo dobiti hibride, ali i obrnuto. Treba znati da je to dugotrajan proces, ali savremena naučna dostignuća olakšavaju taj proces.

Hibrid je prirodan, GMO nije

Naziv hibrid potiče od latinske riječi hybrida što u prevodu označava nešto miješano, ukršteno, križano. Sama riječ nam govori da je došlo do nekog miješanja. Hibridni organizmi u sebi sadrže osobine oba svoja roditelja. Veoma često se miješa pojam hibrid i GMO. Hibrid i proces nastanka hibrida, hibridizacija, su prirodne pojave koje se spontano dešavaju u prirodi. GMO nije prirodan proces. Ni mi nismo ništa drugo nego hibridni organizam koji je naslijedio osobine svojih roditelja. Da nije tako ne bi se razlikovali od prvog čovjeka, samo bi se duplirali. Tako se u prirodi svakodnevno dešavaju hibridizacije – mješanja, ukrštanja, križanja.

Najčešća hibridizacija je u okviru iste vrste ili roda. Na taj način su stvorene sve stare sorte voća, povrća i začinskog bilja, i svih biljnih vrsta. Danas možemo namjenski ukrštati sorte koje želimo ili sorte i hibride (linije) ili hibride i hibride. Možda je jedna sorta dinje sočna, dok je druga fantastičnog okusa. Hibrid nastao od njih može davati plodove koji su sočni i dobrog okusa.

Hibridi – kultivari se označavaju kao F1 generacija

Hibridizacija može da se desi i među roditeljima koji ne pripadaju istoj vrsti ili rodu, ali takvi hibridi – potomci – bastardi su najčešće sterilni. Takavih slučajeva u životinjskom svijetu ima mnogo. Primjer su kombinacije kokoši i fazan ili paun i morka (biserka). Sigurno su najpoznatije mula (kombinacija kobile i magarca) i mazga (kombinacija magarice i konja).

U biljnom svijetu hibridi – kultivari se označavaju kao F1 generacija. Oznaka F1 na kesici sjemena povrća nema nikakve veze sa GMO samo vam govori da se radi o hibridu – kultivaru sa poboljšanim osobinama kao što su: veća rodnost, bolja obojenost plodova, sočnost ili okus, bolja otpornost na sušu i slične osobine.

GMO je sasvim nešto drugo. Ovom tehnikom će stvoriti organizam koji sadrži gene nekog drugog organizma koji ne pripada toj vrsti ili rodu. Najčešće je to ubacivanje gena bakterija u žitarice – kada već govorim o biljnom svijetu.

Sam po sebi hibrid – kultivar F1 nije GMO.

Hibridi ne prenose vjerno osobine u daljnjem uzgajanju

Druga stvar sa hibridnim F1 sjemenom je što to sjeme u daljnom uzgajanju neće vjerno prenositi osobine. Već u sjemenu od F1 biljaka dolazi do cjepanja na sjeme koje sadrži više gena jednog ili drugog roditelja.

Zbog toga ukoliko želite da od svojih biljaka sačuvate sjeme za daljnu sjetvu birajte za sjetvu sortno sjeme poput krastavca Sunčani potok, paprika Kurtovska kapija i bilo koje sorte bez oznake F1.

Profesionalni proizvođači više vole F1 sjeme zbog niza dobrih osobina, ali oni i mogu da kupe savremene, skupe hibride. Mada, postoje i jeftini hibridi poput krastavca kornišona Levina F1 koji se prodaje dosta dugo i popularan je kod baštovana.