Bolesti krompira - najvažnije su plamenjača i koncentrična pjegavost

Krompir napadaju razne gljivične bolesti, a dvije najvažnije su plamenjača (Phytophthora infestans) i koncentrična pjegavost (Alternaria solani) koje se javljaju gotovo svake godine. Simptomi plamenjače se uočavaju u cvjetanju ili neposredno nakon nje, a koncentrične pjegavosti nakon cvjetanja.

Plamenjača napada listove, peteljku, stabljiku, ali i gomolje

Plamenjača je najznačajnija bolest krompira. Kao i kod ostalih usjeva, prvenstveno napada listove, zatim peteljku i stabljiku. Na listovima nastaju žućkaste pjege koje se u uslovima povećane vlage povećavaju. Na donjem dijelu lista razvija se bijela prevlaka. Kako bolest napreduje, tako tkivo unutar pjege omekšava, potamni, postaje vodenasto, a listovi se objese.

Mogu biti zaraženi i gomolji kojima se narušava kvalitet i često su neupotrebljivi, a na njima nastaju olovnosiva udubljenja. Kada se presjeku, u unutrašnjosti ispod pjege tkivo ima smeđe narandžastu boju.

Zašto i kada se zagrće krompir?

Spore gljive se brzo šire, posebno krajem maja, ako je vlažno vrijeme. Optimalni uslovi za razvoj bolesti su od 13 do 23°C i tri sata neprekidnog vlaženja biljke. Kada se redovi krompira spoje, odnosno biljke u njemu dodiruju, nastaje povišena vlaga i temperatura što su idealni uslovi za razvoj ove bolesti.

Koncentrična pjegavost sve češće i u kontinentalnim krajevima

Koncentrična pjegavost je prije bila bolest karakteristična samo za toplije krajeve, ali klimatske promjene i visoke temperature uzrokuju sve veću pojavu ove bolesti i u kontinentalnim krajevima. U pojedinim godinama može izazvati veće štete od plamenjače.

Prvi simptomi se obično primjećuju na donjem lišću, a zaraženim listovima nastaju crne okruglaste pjege koje mogu biti prečnika od nekoliko mm pa sve do 2 cm. Unutar tih pjega vidljivi su koncentrični krugovi po čemu je najlakše prepoznati ovu bolest. Napadnuto lišće požuti prije nego pjege potpuno obuhvate njegovu površinu i ostaje visiti na cimi. Izdužene smeđe ili crne pjege se mogu javiti i na peteljkama i stabljici, a tamne i udubljene i na zaraženim gomoljima.

Za razvoj joj trebaju temperature od 24 do 29°C i visoka vlaga zraka. Ovoj bolesti pogoduje gusti sklop sadnje, učestale padavine i navodnjavanje orošavanjem kao i česta smjena suhog i toplog razdoblja.

Kažu posadili krompir k'o i svake godine i gle čuda, nikla tek polovina! Evo i zašto

Preventivne mjere zaštite

Važno je pridržavati se plodoreda i krompir saditi na isto mjesto tek svakih pet godina. Treba saditi otporne sorte i zdrave gomolje. Oboljele biljke je potrebno odmah ukloniti i iznijeti iz zasada i zagrtati ih sa zaobljenim humkom kako bi se kiša slijevala u međuredove. Važno je i suzbijati  korove koji su takođe domaćini ovim bolestima.

Na manjim površinama koristite prirodne preparate

Od prirodnih preparata krompir se od plamenjače može zaštiti svježim mlijekom i to da se u litru vode doda 1dcl mlijeka te razrijedi sa 6 dcl vode i s ovim preparatom se poprskaju biljke. Nikako nemojte zaboraviti primijeniti sredstvo i na donju stranu listova. Osim toga možete koristiti i sredstvo od sode bikarbone, mlijeka i vode, a recept potražite ovdje. Naime, ovaj preparat sa sodom je odličan i u zaštiti od krompirove zlatice.

Suzbijanje fungicidima

Zaštita krompira na većim površinama od ovih bolesti je vrlo kompleksna i potrebno je više tretiranja kako bi se bolest suzbila. Stoga, proizvođači fungicida često imaju planove i programe za proizvođače. U njima su navedena sredstva, vrijeme njihove primjene i količine kojih se treba pridržavati.

Šta treba znati o uzgoju krompira?

Što se tiče zaštite, važno je preventivno primijeniti fungicide. Suzbijanje treba započeti čim se ostvare povoljni uslovi za razvoj ove bolesti, dakle dok simptomi još nisu vidljivi. Zaštita se sprovodi prije nego što su listovi zatvorili redove tj. prije nego što lisna masa onemogući dobru pokrovnost cijele cime i stvori mikroklimu pogodnu za razvoj bolesti.