Kako u kućnim uslovima napraviti klice iz sjemena za ishranu?

Mnogi tvrde da je makrobiotička ishrana jedna od najzdravijih jer se tu podrazumijeva konzumiranje klica različitih vrsta mahunarki, žitarica, koštičavog voća, povrća. Naučno je dokazano da klice sjemenki zapravo predstavljaju životnu energiju jer su pune enzima i vitamina i predstavljaju jednu od najvrjednijih vrsta hrane. Veoma lako se vare i daju organizmu zdravlje i energiju.

Klice - svježa hrana u zimskim mjesecima

Sve vrijedne i hranljive materije nalaze se zapravo u suhom zrnu, a radi se o aminokiselinama, prostim ugljiko hidratima, škrobu i masnim kiselinama. 

Klice - do pola svarena hrana?

Da li znate da toku klijanja sjemena dolazi, u najmanju ruku, do čudesne promjene jer enzimi koje sadrži sjeme aktiviraju se i razgrađuju na proteine, masti i ugljiko hidrate, što je zapravo rezervisano za rast biljke? Zbog toga se smatra da su klice već 'do pola svarena hrana', pošto se vrlo lako apsorbuju u organizmu. 

Ljudi koji ih konzumiraju obezbjeđuju sebi sve nutrijente, a pored toga štede i vlastitu energiju koja se troši tokom varenja hrane. Sem toga, u sjemenkama se za vrijeme klijanja povećava i sadržaj mikroelemenata, vitamina i antioksidanata pa zato one predstavljaju idealan dodatak salatama i jelima jer sadrže maksimalan broj hraniva.

Proklijala zrna jačaju imunitet, pospješuju izbacivanje toksina, sprječavaju razne upalne procese i prehladu, a osim toga mogu poprilično usporiti i proces starenja. Takođe ubrzavaju i metabolizam. Preporučuju se svima, a posebno starijim ljudima, djeci i trudnicama, kao i osobama koje rade težak fizički posao.

Prednosti leće kao alternativne biljne vrste

Klice možete naći u svakoj bolje snabdjevenoj trgovini zdrave hrane, ali klijanje u kući je jeftinije i ima mnogo više prednosti. Ukoliko imate ili kupujete organske proizvode i iz njih pravite klice, bićete sigurni u njihov kvalitet. Ukoliko želite da samo 'klijate', najbolje bi bilo da to budu razne vrste sjemenki, žitarica, orašastih plodova ili leguminoza. To može biti pšenica, lucerka, spelta, raž, azuki ili mungo grah, leblebija, zatim idealne su i sjemenke rukole i rotkve, zob, ječam, heljda, grašak, kinoa ili susam.

Ukoliko kupujete sjemenje za klijanje, povedite računa o tome da zrna budu cijela bez tragova gljivica i bez fleka. Takođe bitno je da nisu vlažna, ali ni presuha. Kada nabavite to što vam treba, ne dozvolite da se ubuđa već odmah u akciju.

Kako 'klijati'?

Ukoliko nemate klijalnike za tu svrhu, može da posluži i tegla zapremine od 0,5 do tri litra, a umjesto poklopca koristite gazu ili pelenu sa gumicom. Princip klijanja svih sjemenki i žitarica je isti, samo se razlikuje vrijeme nakon kojeg će proklijati.

Uzmite jednu do dvije kašike sjemena, dobro ih isperite, zatim stavite u teglu i prelijte pijaćom vodom sobne temperature, s tim da vode bude dva do tri puta više u odnosu na sjemenke. Poklopite teglu gazom i pričvrstite je gumicom. Bilo bi poželjno da ovo radite uveče jer je prosječni period potapanja sjemenja između osam i 12 sati. 

Ujutru prospite vodu pa ih opet isperite vodom, kroz gazu, koju ne skidate.

Uspješno uzgojili stabla datulja iz Isusovog vremena - iz sjemena starog 2.000 godina

Nakon potapanja, sjeme se budi i u njemu se pokreću procesi rasta. Ponovite ispiranje najmanje dva puta dnevno, a možete i više (do četiri) dok ne proklijaju.

Kada počnu klijati, nastavite isti postupak, s tim što nakon ispiranja treba da okrenite teglu i da je ostavite pod uglom oko 45 stupnjeva, kako bi se višak vode cjedio i kako bi ostao prostor za zrak i u tegli koja stvara "efekat staklene bašte". 

Ukoliko odlučite da pravite svoje klice, nemojte da vas mrzi da ispirate, pošto ukoliko to radite redovno, dajete optimalnu vlažnost sjemenki, te uklanjate i neke opasnosti poput štetnih mikroorganizama, gljivica, ali i nagomilanih materija u sjemenju, poput pesticida ili onoga što je nakupilo iz zagađenja u zemlji i zraku.

Klijanje na tanjiru

Drugi način koji možete da primjenjujete jeste klijanje na tanjiru. Nakon što ste potopili i isprali sjemekne, rasporedite ih po površini i pokrijte gazom. Najmanje dva puta na dan ispirajte zrna kroz sito i ne zaboravite da s vremena na vrijeme poprskate gazu vodom. Sjemena moraju da su mokra, ali ne previše jer jako vlažna dovode do pojave gljivica.

Grbica: Lisnato povrće koje možete jesti 15 dana nakon sjetve

Za oba načina klijanja u prosjeku je potrebno od dva do pet dana, zavisno od vrste zrnevlja. Drugog ili trećeg dana, uočićete malo bijelo korjenje, a zatim i blijedo zelene klice. Kada one budu imale dužinu od tri do pet centimetra ili kada se pojave zeleni listići, potpuno su spremne za upotrebu. Ipak, njih možete da jedete u bilo kojoj fazi klijanja.

Konzumirajte ih bez termičke obrade

Prije nego što počnete da ih jedete, obavezno ih isperite u vodi. Možete i ne morate da uklonite ljuske od sjemenki, a to ćete uraditi tako što ćete miješati klice u vodi dok sve ljuske ne isplivaju na površinu. Kako bi u potpunosti iskoristili njihova ljekovita svojstva, konzumirajte ih svježe, bez termičke obrade.

Značajno povećavaju i hranljivu vrijednost svakog jela. Možete ih dodavati u salate, čorbe, kaše, glavna jela, kao dodatak sendvičima. Jedan od najlakših načina je da ih izblendate zajedno sa voćem, povrćem i zelenišem. U zavisnosti iz kog sjemena su dobijene, klice mogu da imaju blaži ili jači ukus i aromu dok su neke potpuno neutralne. Ne bi trebalo da ih koristite sa mliječnim proizvodima jer će doći do nadimanja i stvaranja plinova.

Rotkvice su šuplje, drvenaste, gorke - najčešći problemi uzgoja i kako ih riješiti?

Klice od rotkve imaju ljutkast ukus, one od suncokreta su lijepe i sočne, a od lucerke imaju blag ukus. Trebalo bi da ih čuvate u zatvorenoj tegli u frižideru, u prosjeku dva do pet dana, a poželjno je i da ih ispirate jednom dnevno.