• Značaj leće
  • 05.11.2019. 16:00

Prednosti leće kao alternativne biljne vrste

Leća je vrlo stara biljna vrsta. Gaji se zbog zrna koje je bogato lako probavljivim bjelančevinama. Pored dobre probavljivosti, zrelo zrno ima veliku hranjivu i vitaminsku vrijednost.

Foto: Pixabay/Engin_Akyurt
  • 100
  • 7
  • 0

Leća je vrlo stara biljna vrsta. Uzgaja se zbog zrna koje je bogato lako probavljivim bjelančevinama. Pored dobre probavljivosti, zrelo zrno ima veliku hranjivu i vitaminsku vrijednost. Uglavnom se upotrebljava za kuhanje kao varivo i to vrlo brzo kuhanje jer među mahunarkama po ovome dolazi na prvo mjesto. Samljevena zrna (prekrupa i brašno) koriste se za supe, kašasta jela ili pire i kao dodatak različitim krušno - pekarskim proizvodima pogodnim za ishranu djece.

Kao i sve mahunarke, zrno leće sadrži antihranjive materije (tripsin - inhibitore, hemaglutinine i oligosaharide), ali oni se neutrališu termičkom obradom ili naklijavanjem. Stoga se u ishrani često koriste sirova naklijala zrna, odnosno, klice.

Sitnija, štura, polomljena zrna sitnosjemene leće, predstavljaju odličnu koncentrovanu stočnu hranu. Žetveni ostaci, odnosno slama, takođe mogu da posluže kao stočna hrana.

Zasijane površine imaju trend rasta

Ukupne zasijane površine u svijetu su, prema podacima FAO, 3.700.798 hektara dok je ukupna svjetska proizvodnja oko četiri miliona tona. Prosječan svjetski prinos je 1.060 kg/ha. Površine u svijetu rastu, zahvaljujući uvođenju novih sorti, tolerantnih na uzročnike bolesti i sušu.

Na našim prostorima su površine pod ovim usjevom zanemarive i svedene na sporadični uzgoj na okućnicama. Jedna je od alternativnih biljnih vrsta koje danas postaju sve značajnije u svijetu i kod nas, a mogu da se uzgajaju na malim površinama. Naši agroklimatski uslovi pružaju mogućnost uzgoja alternativnih biljaka i velika su šansa za male poljoprivredne proizvođače jer se, uz standardnu poljoprivrednu mehanizaciju i veće učešće mehaničkog rada, ove vrste mogu uzgajati na manjim površinama i pružiti potpunije angažovanje svih članova domaćinstva.

Leća čuva rezerve vlage u tlu

Uzgojem rijeđe gajenih biljaka, poljoprivredni proizvođači su u mogućnosti da ostvare veću dobit nego pri uzgoju standardnih ratarskih usjeva. Uzgoj alternativnih biljaka podržava i veoma važnu smjenu usjeva u plodoredu. I pored toga, što se sa niskim ulaganjima može ostvariti zadovoljavajući profit, poljoprivredni proizvođači koji se opredjele za uzgoj alternativnih biljaka, a među njima je i leća, proizvodnju treba u početku da zasnivaju na manjim površinama pa tek kada steknu lično iskustvo, mogu da se upuste u ozbiljniju proizvodnju.

Agrotehnički značaj leće je veliki. Uzgojem ove biljke čuvaju se rezerve vode u zemljištu jer ima manji koeficijent transpiracije od evaporacije sa zemljišta bez usjeva. Leća na korjenu razvija kvržice sa azotofiksatorima Rhizobium pisi, vrste koja živi i na korjenu graška. Pomoću njih sakuplja azot i obogaćuje zemljište biološki vrijednim elementom, pa se smatra odličnim predusjevom najvećem broju njivskih biljaka. Leću ne treba sijati u monokulturi niti poslije drugih mahunarki, već samo u plodoredu.

Proljetni usjev kratke vegetacije

Ova mahunarka je jednogodišnja biljka dugog dana, proljetni usjev kratke vegetacije, 65 - 110 dana. Sije se rano, u isto vrijeme kada i jara strna žita i to na dubini tri do pet centimetara. U toplijim predjelima sije se u prvoj polovini marta, a u ostalim u drugoj polovini marta. Pošto traži rastresito i toplo zemljište preporuka je da se u jesen obavi osnovna obrada, a pred sjetvu kvalitetna predsjetvena priprema. Mlade biljke dobro podnose kratkotrajne mrazeve.

Ranije posijanom usjevu korovi nanose manju štetu, a biljke bolje iskorištavaju rezervu vode iz zemljišta. Sjetva se obavlja na međuredni razmak 12 - 15 cm ukoliko su parcele očišćene od korova. Da bi se biljke održale u uspravnom položaju, sjemenu leće može da se doda oko 20 kg/ha sjemena ječma ili pšenice. Ječam je najpogodniji za združivanje sa lećom jer istovremeno sazrijevaju. Na jače zakorovljenim parcelama leća se može sijati širokoredno i to na 40 centimetara. Za sjetvu je potrebno 70 -120 kg/ha sjemena.

Dobro reagira na đubrenje

Poslije sjetve zemljište može da se povalja radi podizanja vlage ili razbijanja pokorice. Ukoliko se prije nicanja pojavi pokorica treba je razbiti drljanjem popreko na pravac redova sjetve. Njega usjeva uglavnom se svodi na pljevljenje ili okopavanje i to do cvjetanja dok su biljke još male.

Leća dobro reaguje na đubrenje ako je zemljište siromašno mineralnim materijama jer ima slabo razvijen korjenov sistem, a veliku potrebu za hranivima. Stajnjakom se neposredno ne đubri jer se u protivnom dobija prebujan usjev koji lako poliježe. Dobro koristi hranjive materije od primjene stajnjaka na prethodnim usjevima. Veći značaj imaju mineralna đubriva. Najbolje je izvršiti đubrenje sa PK đubrivima i to po 40 - 60 kg/ha. Pred osnovnu obradu se zaorava 2/3 ovog đubriva, a 1/3 startno, odnosno, sa predsjetvenom pripremom zemljišta. Navodnjavanje je potrebno obaviti u fazi formiranja cvjetova ili tokom cvjetanja ukoliko nastupi period suše.

Sa žetvom početi kada su mahune mrke boje

Ova leguminoza neravnomjerno sazrijeva. Prezrele mahune pucaju i zrno iz njih ispada. Takvo sjeme teže se kuva i ima manju hranjivu vrijednost. Žetvom nedovoljno zrelog usjeva, zrno gubi vlagu i brzo se smežura. Žetvu treba otpočeti kada listovi i mahune na donjoj polovini stabla dobiju smeđu boju. Zrna u mahunama na gornjoj polovini stabla bit će u to vrijeme u žutoj zrelosti. Sjeme se ostavlja na čuvanje kada je sadržaj vlage u njemu manji od 14 %, objašnjava diplomirani inženjer ratarstva i povrtarstva, Milica Popadić, iz PSSS Loznice.


Tagovi

Uzgoj leće Lako probavljive bjelančevine Antihranjive materije Sporadični uzgoj Alternativna biljka Milica Popadić

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi