Za obilne prinose smokve obezbjedite joj dovoljne količine vode

Kod nas se smokva slabo uzgaja u monokulturi. Pretežno su prisutna pojedinačna stabla, kombinovana sa vinovom lozom ili nekom drugom voćnom vrstom. Podijela sorti ove voćke može se izvršiti na osnovu njenog plodonošenja - na jednorotke i dvorotke, kao i na osnovu boje pokožice - na bijele i crne smokve. 

Od jednorotki kod nas su zastupljene: zimica (zelenka, ozimica), zamorčica (sušilica, poljarica) i šaraguja (crnica, šaragulja). Kada je riječ o dvorotkama, najpoznatije su petrovača bijela (petrovka bijela, dvoljetka) i bijelica (bjeluša, morkinja), kako navodi PSSRS.

Kako uspješno uzgojiti smokvu u dvorištvu i na okućnici?

Za ovu voćnu vrstu neophodna je odgovarajuća priprema zemljišta. Ona se sastoji prije svega od čišćenja parcele na kojoj će se gajiti od biljnih ostataka prethodnog usjeva, kao i ravnanja terena. Takođe, trebalo bi ukloniti eventualne korove, kamenje, ostatke korjenovog sistema. Nakon toga pristupa se meliorativnim radovima i đubrenju organskim i mineralnim đubrivima i rigolovanju. Bilo bi poželjno prije početka proizvodnje smokve, par godina gajiti ratarske ili krmne biljke, kako bi se popravila struktura i plodnost zemljišta.  

Obilno đubriti fosforovim i kalijumovim đubrivima

Đubrenje je obavezna agrotehnička mjera, ali se često ne primjenjuje u zasadima smokvi, što se neminovno odražava kasnije na kvalitet i količinu plodova koji zbog nedostatka đubriva budu slabiji. Međutim, u intenzivnom uzgoju, redovno đubrenje mineralnim i organskim hranivima je obavezna mjera. Azot koji se dodaje biljkama treba minimizirati, a obilnije đubriti sa kalijevim i fosfornim đubrivima. Ovakav način se primjenjuje da bi smokva bolje odrvenjela. Drvo će biti manje spužvasto, a samim tim i otpornije na niže zimske temperature. 

Za visoke i kvalitetne prinose, potrebno je biljke snabdjeti prosječno onom količinom vode koja je potrebna i u uzgoju citrusa. Navodnjavanje je obavezna agrotehnička mjera u cilju postizanja stabilnih i obilnih prinosa, odgovarajućeg kvaliteta. Redovnim zalijevanjem, stabla će biti bujna, sa velikim brojem plodova. Ipak, usljed čestih ljetnih kiša, plodovi će biti mekši i podložni mehaničkim povrjeđivanjima prilikom transporta i skladištenja.

Smokve podbacile više od 50 posto!

Tri godine nakon sadnje, smokva počinje da donosi plodove dok proizvodni maksimum dostiže (u zavisnosti od sorte i uslova uzgoja), u petoj ili sedmoj godini. Redovno plodnošenje nastupa nakon osme godine i traje u periodu od 50 godina pa čak iduže. Berbe se obavljaju sukcesivno, zato što plodovi ne sazrijevaju istovremeno. Kako su osjetljivi na mehanička oštećenja, trebalo bi ih pažljivo ubirati. Ukoliko je plod namjenjen za sušenje, bere se u momentu kada se počne smežuravati. Punu tržišnu vrijednost imaju plodovi ekstra klase, kao i prve i druge. 

Orezivanje u vrijeme pune rodnosti

Orezivanje je takođe neophodna pomotehnička mjera kod formiranja krošnje pa se sprovodi kod mladih stabala ali i u periodu pune rodnosti. Kada smokva dođe u ovu fazu, potrebno je obaviti zimsku rezidbu ili orezivanje izvršiti tokom ljetnih mjeseci.

Ljetnu rezidbu voćnjaka najbolje obaviti do kraja jula

Rezidba podrazumijeva prikraćivanje mladica, odnosno ljetorasta desetak centimetara ispod vrha kako bi se podstaklo postrano grananje. U našim uslovima se najčešće praktikuje tzv. čišćenje stabla smokve svake dvije godine, kako bi se uklonile starije grane. Na početku svakog novog vegetacijskog ciklusa, trebalo bi orezati izmrzle grane i izbojke koji se dodiruju uz istovremeni zahvat prorjeđivanja. Lagana rezidba prije proljetnog kretanja vegetacije pospješuje izbijanje novih postranih mladica i formiranje cvjetova.