Suptropska voćka - smokva, osjetljiva je na hladnoću, ali uspijeva na svim zemljištima. Postoje jednorodne i dvorodne sorte s bijelim i crnim plodovima pogodnim za upotrebu u svježem stanju i sušenje.
U vrtovima i na okućnicama često se može vidjeti i po koje stablo smokve. Iako je ova suptropska voćka osjetljiva na niske zimske temperature, posađena u nekom kutu ili zaklonu dvorišta - gotovo svake godine uspijeva se obraniti od mrazeva. Tako se njenim svježim plodovima krajem ljeta slade djeca i odrasli, a mogu se sušiti i za potrošnju tokom zime.
Ipak, treba znati da je smokva osjetljiva na temperaturne oscilacije u rano proljeće. Smrzava kada krenu hranjivi sokovi u stablu, a temperatura se naglo spusti. Kolika će oštećenost tada biti ovisi od starosti i ishranjenosti stabla, sorti, đubrenju... Naime, mlada stabla do treće-četvrte godine starosti osjetljivija su na niske temperature od starijih stabala. Također, stabla prekasno i obilno gnojena azotom češće stradaju od hladnoće.
Raznobojni plodovi ove voćke (bijeli, žuti, ljubičasti, crni...) sazrijevaju u julu, augustu i septembru, ovisno od toga potječu li od jednorodnih ili dvorodnih sorti. U rasadnicima se uglavnom mogu nabaviti cijepljene sadnice sljedećih sorti: zamorčice, petrovače i bjelice.
Kada se sadi pokoja smokva u vrtu i na okućnici - to može biti ožiljeni izdanak starijeg stabla. Za veću plantažu, međutim, trebalo bi nabaviti jednogodišnje sadnice proizvedene iz reznica divlje smokve, na koje su cijepljene određene sorte.
Posađenu sadnicu obavezno zaštititi od mraza omotavanjem višeslojnim papirom ili slamom. Po izlasku iz zime, ako su proljeća sušna - sadnice smokve je neophodno umjereno zalijevati.
Prema riječima diplomiranog inženjera voćarstva Aleksandra Antića, krošnja mlade smokve formira se u narednih četiri-pet godina. To se radi na sljedeći način: u prvoj se godini sadnica ne skraćuje, već se pušta slobodno rasti, a samo ako potjera koji postrani pupoljak - on se odstrani kako bi sadnica što više narasla i ojačala.
Tek druge godine po sadnji sadnica se može skratiti kako bi iz nje porasle postrane grane. Treće godine, ako se želi uzgojni oblik - piramida, ponovo se skraćuje produžnica da bi se razvile grane druge etaže ili, ako se želi - kotlasta vaza, tada se produžnica odstranjuje, a ostavljaju se samo tri grane prve etaže.
"U četvrtoj se godini zelenom rezidbom odstranjuju sve mladice koje konkuriraju ostavljenim granama za razvoj. Tada je oblikovanje krošnje završeno i idućih godina samo se neznatnom zimskom i ljetnom rezidbom održava željeni uzgojni oblik," objašnjava Antić.
Odmah po sadnji (u jesen) sadnicu pođubriti s pola kilograma NPK đubriva, u kojem ima više fosfora i kalijuma. Đubrivo se razbaca u širokom krugu oko stabla i taj prostor prekopa motikom.
U drugoj, trećoj i četvrtoj godini - količina đubriva se povećava. Stabla koja su u rodu se gnoje s 300 grama uree i oko dva kilograma NPK.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
