Agromeliorativno đubrenje obavlja se pred samu pripremu zemljišta i izvodi u sklopu svih ostalih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta za sadnju lijeske. Od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgoju lješnjaka, a navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju opšteg porasta i razvijenosti.
Zemljišta koja sadrže manje od tri posto humusa, manje od 10 mg lako pristupačnog fosfora i manje od 10 mg lako pristupačnog kalijuma moraju se đubriti organskim i mineralnim đubrivima da bi se obezbjedili optimalni uslovi za razvoj mladih biljaka.
To agromeliorativno đubrenje obavlja se pred samu pripremu zemljišta i izvodi u sklopu svih ostalih operacija u neposrednoj pripremi zemljišta za sadnju lijeske. Sigurno je da od plodnosti zemljišta zavisi i uspjeh u uzgoju lješnjaka. On je vrlo zahvalan na sva dodatna ulaganja oko poboljšanja kvaliteta zemljišta.
Određivanje količine organskih i mineralnih materija koje bi trebalo zemljištu dodati vrši se prema zemljištu, odnosno prema rezultatu analize zemljišta. Organske materije se nadoknađuju dodavanjem stajnjaka, komposta, treseta, gajenjem biljaka za zeleno đubrenje i drugo.
Unošenje mineralnih đubriva, odnosno pojedinih hraniva zavisi od toga da li je zemljište siromašno njima ili nije. Prema iskustvu američkih uzgajivača agromeliorativnim đubrenjem u zemljište koje sadrži do 7,5 mg na 100 g zemljišta K2O unosi se 330 do 450 kg K2O, ako zemljište sadrži 7,5 do 15 mg na 100 g vazdušno suvog zemljišta, onda se dodaje 325 do 330 kg K2O. U zemljišta sa preko 15 mg K2O na 100 g nije potrebno unošenje kalija, ističe savjetodavac Nenad Stefanović.
Ena Zolić: Studira u Njemačkoj, a u BiH sadi 250 sadnica lješnjaka
Navodnjavanje predstavlja značajnu mjeru u poboljšanju opšteg porasta i razvijenosti, a samim tim i povećanja prinosa. Navodnjavanje se danas mnogo više primjenjuje nego ranije, jer se shvatilo koliki doprinos ono ima u razvoju lješnjaka. Posebno je važno da se vodom interveniše dok su stabla mlada, odmah po sađenju, da sadnice u početku ne zakržljaju. Čim se osjeti nedostatak vlage u zemljištu, trebalo bi primjeniti navodnjavanje. Najrentabilnije je da se voćke zalivaju prve godine poslije sadnje. U ostvarivanju stabilnih prinosa voda je značajan činilac.
Navodnjavanje u sušnim uslovima je redovna mjera od maja do kraja augusta. Prosječno se ravnomjerno raspodjeli na ove mjesece 950 do 1000 mm. Zbog lakšeg prikupljanja plodova izbjegava se navodnjavanje iz brazda. U Italiji se vrši navodnjavanje u kritičnim mjesecima ili, ako je sušan period, svakih 30 dana. Zbog nedostatka vode plodovi mogu da opadnu u velikom postotku - do 62%. U Francuskoj izvedu tri do četiri zalivanja od aprila do augusta, sa po 70 mm, odnosno sa ukupno 210 - 280 mm.
U PSSS Leskovac smatraju da bi trebalo intenzivirati navodnjavanje u periodu porasta vegetativne mase i plodova, kao i u periodu poslije lignifikacije ljuske kada se jezgro formira, jer su to kritični periodi za vodom.
Povezana biljna vrsta
Tagovi