Ženski centar iz Trebinja kreće s uzgojem organske smokve. Naime, odlučili su uspostaviti prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a ona će raditi u korist ranjivih žena.
Ženski centar iz Trebinja kreće s uzgojem organske smokve. Naime, odlučili su uspostaviti prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a ona će raditi u korist ranjivih žena.
"Do sada je naš kraj zemlje bio poznat po vinu, medu i siru i mislimo da je došlo vrijeme da i smokve postanu brend istočne Hercegovine", rekla je Ljiljana Čičković, menadžerica Ženskog centra iz Trebinja.
Dodaje kako je smokva kultura koja nema škarta i ona ne zahtijeva preveliku pažnje tokom cijele godine, ali je za njen plantažni uzgoj jako važna mikro lokacija, podoban sastav zemljišta i mediteranska klima. U proizvodnji će im pomoći Sweden/USAID FARMA II projekt.
Kako pišu, ideja za pokretanje proizvodnje organske smokve rodila se 2016. godine. Već tada je Ženski centar osnovao Društvenu zadrugu Smokvica. Njene članice su deset žena i djevojaka koje su žrtve porodičnog nasilja sa malim ili nikakvim prihodima. Kako bi im pomogli u resocijalizaciji i ekonomski ih osnažili, centar uključuje zadrugarke u različite poljoprivredne i ekonomske aktivnosti, a sve to u pripremi za pravu stvar, upravljanje plantažom.
Prošle je godine zadruga Smokvica uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Grada Trebinje dobila pod dugogodišnji zakup devet hektara zemljišta u blizini Trebinja. Oni će ovo zemljište, kroz nekoliko faza, pretvoriti u prvu organsku plantažu smokvi u BiH, a drugi po veličini u regionu.
"Zemljište koje smo dobili je bilo jako zahtjevno za pripremu, obraslo u gustu šikaru i puno kamenja. I baš kad smo trebali obaviti završne radove za sadnju smokve, izbila je pandemija," rekla je Čičković te dodala: "Morali smo odgoditi naše aktivnosti, ali nismo odustali. Umjesto proljetne sadnje, obavićemo jesenju sadnju. Do kraja novembra ove godine posadićemo oko 700 stabala smokve na tri hektara zemlje, i to je tek početak, odnosno prva faza."
Ono što je važno za naglasiti je to da će zadruga pri zapošljavanju stalnih i sezonskih radnika na farmi dati prednost ženama, te da će se profit koji farma ostvari koristiti da se pomogne ženama žrtvama nasilja, tj. zadrugarkama.
"Naša farma će biti prva organska farma smokvi u Bosni i Hercegovina i mi želimo da je napravimo da bude reprezentativna. Mi smo stoga odlučili učiti od najboljih, a vodeći eksperti na tom polju su iz Rovinja u Hrvatskoj, gdje se uzgajaju 52 vrste smokve," kaže Ljiljana.
Nakon dodjele zemljišta i pokretanja melioracije u decembru 2019. godine, Ženski centar Trebinje uputio je Sweden/USAID FARMA II projektu zahtjev za dodjelu nepovratnih sredstva kojim bi finansirali odlazak na obuku o uzgoju i preradi organske smokve u Rovinju za četri predstavnika/ce Ženskog centra i zadruge. Dodjela sredstava je odobrena i tik pred izbijajne pandemije, u februaru 2020., četvorka je uspjela otići u Rovinj.
Objavili su kako su sredstva također trebala biti korištena i za organizovanje obuke u Trebinju za 20 učesnica. Tokom ove obuke, četvorka, uz podršku predavača i mentora iz Rovinja, je trebala prenijeti svoja novostečena znanja onima koji su zainteresovani. Ova aktivnost se zbog pandemije morala odložiti, ali je ipak održana krajem juna, a mentor iz Rovinja je u njoj učestvovao putem video linka.
Učesnici obuke u Trebinju su izabrani putem javnog poziva. Iako nisu članice zadruge Smokvica, biće im ponuđeno da sarađuju sa zadrugom kao kooperanti.
"Upravljanje plantažom zahtjeva dosta vremena i truda. Stablima smokve treba sedam do osam godina da se potpuno razviju i počnu davati dovoljno plodova. Kada do toga dođe mi ćemo se posvetiti proizvodnji proizvoda od smokve sa dodanom vrijednošću i naravno diverzifikaciji proizvoda. Do tada ćemo posaditi još šest hektara i pokušaćemo uključiti što veći broj ranjivih žena u rad na plantaži. Također ćemo pokušati motivisati male poljoprivrednike iz Trebinja da i sami počnu sa proizvodnjom i postanu naši kooperanti. Sve ovo će učiniti da naša vizija postane realnost i da smokve postanu novi brend istočne Hercegovine," zaključuje Liljana.
Tagovi
Autorica
