• Spašavanje sadnica
  • 09.06.2019. 11:00
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Vitasovci, Novi Grad

Ninići povadili 2.500 sadnica voća kako bi ih spasili od poplava i ponovo posadili

Iz rasadnika je povađeno oko 2500 sadnica, koje su kalemljene ove godine početkom aprila. Riječ je starim sortama jabuke, kao što su prijedorska zelenika, kolačara, bijela petrovača, kožara i dr. Dvogodišnja kruška i jabuka su ostavljene u rasadniku pri čemu je najveći dio spašen nakon poplava, u intervjuu za Agroklub priča Petar Ninić.

Foto: Arhiva Petra Ninića
  • 906
  • 740
  • 0

Petar Ninić i njegova supruga Nina pokrenuli su rasadničarsku proizvodnju starih i otpornih sorti u kojima su vidjeli svoju budućnost. Upravo su ove sorte sve više u fokusu javnosti i zainimanja voćara.

Stare i otporne sorte voća kao nova prilika!

No, vremenske neprilike ne idu na ruku poljoprivrednim proizvođačima, a ova je godina iznimno teška. Poplave su prijetile i rasadniku koji se nalazi u Vitasovcima kod Novog Grada pa su se odlučili za nesvakidašnju prasku - počupali su sadnice iz rasadnika te ih privremeno sklonili "na suvo". Bio je ovo povod o kojem smo razgovarali s Petrom Ninićem, mladim, 32-godišnjim dipl.ing, poljoprivrede za agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj. 

Koliko je bilo teško donijeti odluku o čupanju sadnica? 

Odluka o spašavanju rasadnika starih sorti voća donešena je lako. Međutim, odluci je prethodila višednevna analiza svih mogućih načina spašavanja sadnica, kao i analiza vremenskih uslova i mogućnosti za izlijevanje rijeke Sane na površinu rasadnika. Kada je prognoza ušla u 72 sata do poplava, bilo je već gotovo izvjesno da će do poplava i doći. Već tada je donešena odluka o premještanju sadnica iz rasadnika na lokaciju koja ne plavi. To je bila najrizičnija metoda za spašavanje sadnica, jer je sam postupak sa sadnicama, koje su u rasadniku bile već više od mjesec dana i koje su se već počele dobrano razvijati, mogao da dovede do toga da se sve sadnice osuše od stresa u procesu. U saradnji sa jednim od najvećih domaćih stručnjaka za ishranu i zaštitu bilja, dipl. Ing. poljoprivrede Igorom Veselicom, definisan je efikasan tretman za ublažavanje stresa kod biljaka u prosecu njihovog premještanja i ponavljanja sadnje.

Sadnice u trapu

Takođe, u saradnji sa dr Nadom Zavišić, sa Poljoprivrednog instituta u Banjoj Luci definisana je sama metodologija načina vađenja sadnica iz zemlje, njihovog privremenog trapljenja i ponovnog vraćanja u zemlju. Sama akcija je organizovana na kvalitetan način i sprovedena je u kratkom vremenskom roku. Sadnice su se pažljivo "podigle" iz zemljišta i u veoma kratkom roku utrapile na traktorske prikolice i u gajbe, pri čemu je izvršen tretman korijena sa tačno definisanom kombinacijom antistres i preparata za ishranu bilja. Nakon toga, "pokretni" trap sa sadnicama je uskladišten na suvo u cilju onemogućavanja ispiranja primjenjenih sredstava iz zone korijena.

Na rasadniku bilo oko 1,3 metra vode

Koliko ste sadnica počupali i kojeg voća? 

Iz rasadnika je povađeno oko 2500 sadnica, koje su kalemljene ove godine početkom aprila. Riječ je starim sortama jabuke, kao što su prijedorska zelenika, kolačara, bijela petrovača, kožara i dr. Dvogodišnja kruška i jabuka su ostavljene u rasadniku pri čemu je najveći dio spašen nakon poplava. Cilj je bio da se iznesu novi kalemovi, koji još uvijek nemaju razvijen korjenov sistem i čije spojno mjesto nije još u potpunosti sraslo. Samo dan nakon završetka akcije, prognoze su se obistinile i na rasadniku je bilo oko 1,3 m vode uz pojavu matice u određenim dijelovima. Poplava je nažalost uništila cjelokupnu infrastrukturu rasadnika, odnosno ogradu i stubove, međutim, odmah nakon povlačenja vode, uz pomoć porodice i prijatelja sve je vraćeno u provobitno stanje, kako bi se sadnice mogle čim prije vratiti u zemlju.

Koliko prije poplave ste počupali sadnice? 

Sadnice su povađene iz rasadnika 48 sati prije poplava. Akcija je izvedena subotom, dok su u nedelju popodne počeli prvi pljuskovi da bi već u pondeljak Sana počela da izlazi iz korita. Voda je u rasadniku bila gotovo 5 dana, pri čemu je na svakom kvadratnom metru rasadnika bio pritisak vode od preko jedne tone. Zemljište je nakon povlačenja vode bilo sabijeno, te je nakon prosušivanja ponovno dovedeno u stanje za sadnju i to pomoću manjih mašina i specifičnih starih priključaka sa konjskom vučom. Cilj je bio da se ne vrši dodatno sabijanje zemljišta sa traktorom.

Rasadnik pod vodom

Sadnice se dobro oporavljaju

Jeste li ih prije toga čime tretirali? A nakon toga? 

Kao što je već rečeno, korjenov sistem je u momentu ponovnog trapljena sadnica na prikolice i gajbe tretiran specifičnom kombinacijom profesionalnih đubriva i antistres preparata, dok je u trapu vršeno folijarno tretiranje kalemova svaka dva dana sa antistres preparatima. Odmah po vraćanju sadnica u rasadnik, pristupilo se tretmanima biljaka sa preparatima za ukorjenjavanje i prevazilaženje stresa.

Petar Ninić radi u gradu, a ulaže u selo – šta je s ostalim mladima?

Nakon koliko vremena ste ih ponovno posadili i čime tretirali da bi se ponovo primile? 

Biljke su vraćene u rasadnik tačno 14 dana poslije iznošenja iz istog, tačnije, 25. maja. Nakon ponovne obrade zemljišta i otvaranja kanala, biljke su nježno posađene, kao npr. paprika, svaki kalem pojedinačno sa posebnom pažnjom. Istovremeno je druga ekipa stavljala navodnjavanje i svakom posađenom redu je odmah puštana voda. Akcija je bila dobro organizovana i sve biljke su vraćene u zemlju za jedan dan.

Trenutno ih njegujemo (navodnjavanje, ishrana, zaštita i dr.) i za sada je situacija veoma ohrabrujuća. Najveći dio biljaka je preživio stres kojem je bio podvrgnut. Praktično, posmatrani kalemovi su sađeni dva puta na isto mjesto. U nastavku godine ćemo pratiti njihov dalji razvoj. U najgorem slučaju, imaćemo dvogodišnje sadnice, što je izuzetan rezultat u odnosu na totalnu štetu koju bi poplava napravila.

Veliku štetu ste pretrpjeli 2014. godine.  

Da, 2014. godine, koja je ujedno bila i naš početak u ovoj proizvodnji imali smo totalne štete. Na rasadniku je tada bilo oko 3 m vode, pri čemu je isti praktično zbrisan zajedno sa cjelokupnom infrastrukturom. Procjenjene štete su bile oko 13.000 KM.

Cilj je bio da se ne vrši dodatno sabijanje zemljišta sa traktorom

Velika pomoć i od strane vrsnog meteorologa Marka Čubrila

Tko vam je najviše pomogao u ovoj odluci? 

Odluka je donešena na osnovu pravovremenih i kvalitetnih informacija. Danas su meteorološki podaci i prognoze veoma dostupni. Potrebno je samo uvažiti one koje su kvalitetne. Srećom, pratimo nekoliko takvih. Pored toga, od 2014. godine mnogo smo napredovali u posmatranoj proizvodnji i sve vrijeme se podsvjesno spremali za ponavljanje poplava. Kada živite i radite pokraj rijeke, to je neminovno. Međutim, jednom u 5 godina i nije toliko loša statistika, uz organizovanje spasilačkih misija kao što su ove. Pored meteorologa, najveći značaj u akciji su imali stručnjaci, koji su zajedno sa nama isplanirali sve segmente ove akcije i na kraju porodica i prijatelji koji su nam pomogli da je realizujemo.

U objavi na Facebooku spominjete i Marka Čubrila. Tko je on i koliko su njegovi savjeti bili vrijedni? 

Gospodina Marka Čubrila pratim putem društvenih mreža već neko vrijeme. Čovjek je vrstan meteorolog, skoro neporgiješiv i uvijek spreman da se stavi na raspolaganje svima kojima može pomoći za specifične prognoze. Čubrilo je najavljivao poplave čak više od 7 dana prije njihove pojave i pri tome izračuno skoro tačne količine padavina. Poznajući rijeku pokraj koje živimo i uz saznanje da je netom prije ovih poplava Sana početkom maja gotovo izlila (zemlja je prezasićena), bilo je očigledno da rijeka izlazi iz korita poslije prvog pljuska. Tako je i bilo.


Fotoprilog


Tagovi

Spašavanje sadnica Poplava Petar Ninić Rasadnik starih sorti Stare sorte voća Igor Veselica Nada Zavišić Prijedorska zelenika Kolačara Kalemljenje


Autorica

Maja Celing Celić

Maja Celing Celić

Maja je hobi vrtlarica s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi