Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mladi i selo
  • 18.03.2019. 07:30
  • Prijedorska regija, Republika Srpska, Vitasovci

Petar Ninić radi u gradu, a ulaže u selo – šta je s ostalim mladima?

Već sada je problem naći radnike u poljoprivredi. Odgovoriti na pitanje kako zadržati mlade na selu je jako teško, ali ako se svi potrudimo mislim da možemo usporiti taj obim odlaska mladih sa sela, ako ga već ne možemo zaustaviti, smatra ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić

Foto: Snježana Karić/Arhiva Petra Ninića
  • 2.528
  • 804
  • 0

Poluprazna sela u kojima uglavnom žive starija lica, česta su slika u Bosni i Hercegovini. I dok u mnogim evropskim državama građani radije žive na selu jer im pruža mir i bolji kvalitet života, građani BiH, posebno oni mladi, bježe iz sela i traže utočište u gradu, iako tamo često nemaju osnovne uslove za život.

"Kako vratiti mlade na selo" – pitanje je koje se sve češće postavlja u javnosti.

Stručnjaci procjenjuju da u BiH ima oko čak 500 potpuno praznih sela, dok je više od 1.500 onih u kojima živi do desetak ljudi. Iako su proteklih godina zabilježeni i pozitivni primjeri povratka mladih na selo, taj broj je i dalje nedovoljan.

Povratak mladih na selo i dalje veliki problem

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić u razgovoru za Agroklub ističe da je pitanje povratka mladih na selo i dalje jako veliki problem. Dodaje da je ovo ministarstvo uvelo niz mjera kako bi privukli mlade na selo, ali da to i dalje ne daje željene rezultate.

Jedna od mjera, kako pojašnjava Pašalić, jeste da svaki mladi agronom, koji je završio poljoprivredni fakultet, a potom se vratio na selo i pokrenuo vlastitu proizvodnju, dobije finansijsku pomoć u iznosu od 20.000 KM.

"Ali, ne može raditi u nekoj drugoj instituciji, već mora osnovati svoje poljoprivredno gazdinstvo na kojem nešto proizvodi", navodi Pašalić.

On podsjeća da jako mnogo mladih osoba dolaze iz ruralnih područja u grad gdje završe poljoprivredni fakultet sa visokim prosjekom, a potom se prijave na biro za zapošljavanje i čekaju godinama neki posao ili rade za sitan novac, umjesto da se vrate na selo i pokrenu vlastitu proizvodnju.

Ni novčana pomoć ne privlači mlade agronome na selo

"Na žalost, nema baš mnogo zainteresovanih da se vrate na selo, bez obzira na novčani podsticaj koji nudimo", kaže Pašalić. Kao primjer navodi informaciju da trenutno na biroima za zapošljavanje u RS ima oko 450 agronoma, koji čekaju posao.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS

"Svi oni uglavnom žele da rade u ministarstvu, nekoj agenciji ili pak poljoprivrednoj apoteci za 500, 600 ili 700 KM mjesečno, sedam dana u sedmici. To je pogrešno jer tamo ne mogu dovoljno da se razviju. Zašto da rade tako ako mogu biti svoj gazda na svom imanju i da znanja koja su stekli na fakultetu primjene na vlastitom poljoprivrednom gazdinstvu?! Zašto se školuju nego da ulože to svoje znanje u poljoprivredu", pita se Pašalić.

Miroslav Crnobrnja završio faks i vratio se u svoj kraj uzgajati kupine

Dodaje da postoje i druge mjere koje ovo ministarstvo ima s ciljem privlačenja mladih na selo, kao na primjer, sufinansiranje mehanizacije u iznosu od 35 odsto, ako je nosilac poljoprivrednog gazdinstva mlađi od 40 godina.

Na taj način, kako pojašnjava Pašalić, pokušavaju da prenesu upravljačku palicu sa starije populacije na mlađu jer je sa njima lakše komunicirati, bolje poznaju nove tehnologije i lakše primjenjuju nova znanja.

Za povratak na selo nije dovoljno samo ulaganje u poljoprivredu

Pašalić ističe da je potpuno svjestan činjenice da ruralni razvoj nije samo ulaganje u poljoprivredu na selu već i u puteve, zdravstvenu zaštitu ruralnog stanovništva, elektrifikaciju, vodovode i slično.

Da bi građane zadržali na selu, kako kaže Pašalić, mora im se obezbijediti ne samo traktor, već i sve druge osnovne uslove za život.

"Mi zaista kroz razne projekete pokušavamo da obezbijedimo tu infrastrukturu. U zadnjih nekoliko godina smo kroz jedan IFAD projekat izgradili preko 90 kilometara seoskih puteva i oko 90 kilometara vodovodne mreže. Na žalost sve ove mjere su i dalje nedovoljne da zadrže ljude na selu. I to je nešto čime se treba baviti ne samo jedno ministarstvo, već i sve ostale institucije u cijeloj državi", navodi Pašalić.

On ističe da je ranije prilikom poziva investitorima da ulažu u poljoprivredu kao jedan od glavnih argumenata bio da ovdje imaju jeftinu radnu snagu na selu. Međutim, kako ističe Pašalić, danas gubimo i taj argument.

"Već sada je problem naći radnike u poljoprivredi. Odgovoriti na pitanje kako zadržati mlade na selu je jako teško, ali ako se svi potrudimo mislim da možemo usporiti taj obim odlaska mladih sa sela, ako ga već ne možemo zaustaviti", smatra Pašalić.

Pozitivan primjer kako se može živjeti u gradu i ulagati u selo

Da mladi, obrazovani građani, mogu živjeti u gradu, a da se istovremeno ne odreknu sela i rada u njemu, najbolji primjer daje agronom Petar Ninić (32), koji je nakon završenog poljoprivrednog fakulteta ostao da živi u Banjaluci.

Međutim, Petar se nije u potpunosti odrekao sela, već je sa svojom suprugom Ninom odlučio da na porodičnom imanju u selu Vitasovci kod Novog Grada proizvodi voćne sadnice i to isključivo starih sorti voća.

Nina i Petar svaki slobodan trenutak provode u Vitasovcima

U svom Rasadniku starih i otpornih sorti voća "Ninić", ovaj bračni par gaji prvenstveno jabuke, kruške i nešto trešnje. U budućnosti planiraju proširenje asortimana sa odomaćenim vrstama cvijeća i ukrasnog bilja.

Iako su oboje ostali da žive u gradu, Petar i Nina svaki slobodan trenutak provode u Vitasovcima, i time daju odličan primjer mladim ljudima kako se može spojiti život u gradu i na selu.

Razlog zbog kojeg se Petar po završetku fakulteta nije vratio na selo leži u činjenici da je dobio priliku da radi u struci, čime mu je bilo omogućeno da se razvija na stručnom planu i da istovremeno izgradi mrežu saradnika i poslovnih partnera.

Petar kaže da to što mladi po završetku fakulteta ne odlaze u potpunosti na selo ne mora nužno da znači da su ga se potpuno odrekli i da ne planiraju da se jednog dana tamo ponovo vrate.

"Iako možda nije toliko primjetno, ali mladi se vraćaju na selo. Sve je veći broj mladih, koji kombinuju život u gradu i na selu, na način da stalno zaposlenje nalaze u gradu, a odmor i dodatne aktivnosti u poljoprivredi pronalaze na selu", ističe Petar.

Razvijanju vlastitog biznisa u poljoprivredi

On smatra da onog momenta kada mladi vide da od poljoprivrede, sa kojom se u tom momentu dodatno bave, mogu "osjetiti" zaradu, počeće razmišljati o većem udjelu vremena kojeg će posvetiti poljoprivredi i selu.

"Ovaj momenat je ključan u životu budućih mladih poljoprivrednika", ističe Petar. Dodaje da su upornost, ljubav i odluka o reinvestiranju cjelokupne zarade od poljoprivrede u prvih nekoliko godina ključni faktori uspjeha mladih poljoprivrednika.

Petar kaže da je potrebno, uporedo sa stalnim zaposlenjem, pojačavati aktivnosti u poljoprivredi, na način da se dio profesionalnog radnog vremena namijeni razvijanju vlastitog biznisa u poljoprivredi.

Želiš opstati? Preradi voće, povrće, mlijeko - isplati se!

"Neko će biti sasvim zadovoljan sa "pola-pola" učinkom, dok će neko u potpunosti prihvatiti poljoprivredu kao stalni poziv", pojašnjava Petar.

Ninići se bave isključivo starim sortama voća 

Iako se možda za njih i ne zna toliko, Petar kaže da na terenu postoji veliki broj uspješnih mladih poljoprivrednika, koji rade fantastične stvari.

Da bi pak u praksi bilo više ovakvih primjera, Petar smatra da je neophodno prilagoditi sisteme podrške mladim poljoprivrednicima. Ovde se prije svega misli na biznis podršku, u vidu savremenih servisa za različite oblasti agrobiznisa, a u skladu sa savremenim tendencijama na tržištu.

Petar ističe da je vrijeme digitalnog poslovanja, kao i savremenih poljoprivrednih tehnologija odavno "pregazilo" tradicionalne sisteme poslovanja u poljoprivredi, pri čemu mlađi naraštaji veoma lako prihvataju nove trendove.

"Ruku na srce, malo koja grana privrede ima podršku od strane institucija, kakvu trenutno ima poljoprivreda, ali je neophodno da se posveti još veća pažnja kategoriji mladih poljoprivrednika. Na kraju, ključno je posmatrati poljoprivredu kao i svaki drugi biznis, a ne kao socijalnu kategoriju", ističe Petar.

Za kraj poručuje da je uvjeren kako dolaze zlatna vremena mladih poljoprivrednika u BiH.


Fotoprilog


Tagovi

Mladi Selo Ruralni razvoj Boris Pašalić Petar Ninić Domaćinstvo Ninić Vitasovci Podsticaji Agronomi


Autorica

Snježana Karić

Više [+]

Snježana je diplomirana novinarka, komunikologinja sa dvadesetogodišnjim radnim iskustvom u medijima u BiH. Aktivna je članica Udruženja BH novinari i velika zaljubljenica u prirodu i ljekovito bilje. Uživa da fotografiše svijet oko sebe, putuje i isprobava dobra vina.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]