Miroslav Crnobrnja završio faks i vratio se u svoj kraj uzgajati kupine

U selu Usorci, u opštini Oštra Luka se trenutno rađa jedno pravo malo carstvo kupina, a njihov vlasnik i proizvođač Miroslav Crnobrnja je primjer mladog i obrazovanog čovjeka koji sva svoja znanja stečena na fakultetu usmjerava na razvoj poljoprivrede  u svom rodnom kraju.

Nakon završetka fakulteta – pravo u voćnjak

Nakon što je diplomirao agrarnu ekonomiju i ruralni razvoj na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Banjaluci, Miroslav je odlučio da znanja stečena visokoškolskim obrazovanjem primijeni i praktično, pa je tako za početak zasadio 130 sadnica kupine na oko 400 m2  u opštini Oštra Luka.

"Cijela ova priča je krenula na obaveznoj studentskoj praksi 2016.godine. Naime, od strane mentora koji je bio zadužen za raspored studenata po farmama, ja sam dobio zadatak da odradim praksu kod poljoprivrednog proizvođača koji se bavim proizvodnjom jagodičastog voća sa fokusom na proizvodnju kupine i maline. Od prvog radnog dana na tom poljoprivrednom gazdinstvu ja sam i sam bio očaran tim prizorom. Parcela sređena, plodovi ukusni i sočni. To mi je bio i motiv za podizanje mog zasada", prisjeća se Miroslav koji svoj zasad zove pilot-projekat jer mu je to osnov istraživanja za širenje dalje proizvodnje.

Miroslav Crnobrnja: Veće napore treba uložiti u promociju i plasman

"Što se tiče znanja koje sam stekao tokom studiranja, izuzetno mi je pomoglo kako od samog procesa proizvodnje tako i oko nekih drugih stvari. Na fakultetu sam naučio kako se vrši priprema zemljišta, koji su uzgojni oblici i sorte, a posebno bih stavio akcenat na ekonomsku grupu predmeta. Tu mogu navesti da su mi znanja stečena iz oblasti organizacije biljne proizvodnje, izračuna kalkulacija, istraživanja tržišta i marketinga bila od izuzetne koristi. Smatram da proizvod nije toliko teško proizvesti, ali veći napori treba da se ulože prema kvalitetnoj promociji i plasmanu svog proizvoda", otkriva Crnobrnja za naš portal.

Kupina - borac protiv raka i drugih bolesti

Iako mlad, jer tek su mu 24 godine, Miroslav je jedan od primjera izuzetnih mladih ljudi koji se ne libe zasukati rukave i koji svoju sreću traži u svom rodnom kraju, a ne u inostranstvu kako to čine mnogi danas. Tvrdi da se uz trud, rad i odlučnost sve može postići, ali i da je bitno da se voli to što se radi. 

"Kada je riječ o Poljoprivrednom fakultetu i mojoj odluci da se dalje  bavim poljoprivrednom proizvodnjom odluka je bila jasna. Školovao sam se za nešto što volim i mislim da bi bila velika greška da to stečeno znanje ne usmjerim ka tome. Kada se znanje, volja i želja spoje mislim da je uspjeh zagarantovan", ističe Miroslav.

Tajna uspješne poljoprivrede je u preradi proizvoda

Ovaj mladi inženjer poljoprivrede tvrdi da poljoprivreda može biti isplativa, ukoliko se proizvodnja planira i organizuje na odgovarajući način te ukoliko se proizvod preradi. 

"Svi govore kako je poljoprivreda neisplativa i da se ne vrijedi oko nje truditi, a zapravo se nisu radile detaljne analize koje bi ukazale na to da li je neka proizvodnja isplativa ili ne. Ja sam od svog prvog dana sve investicije zapisivao u rokovnik da bih imao sumarni uvid u njih. Nakon prve rodne godine sam već imao pozitivan finansijski rezultat. Dešava se da ljudi nemaju dovoljno stručnog znanja oko samog organizovanja procesa proizvodnje pa se tu gube značajna finansijska sredstva. Možda i ja ne bih imao pozitivan finansijski rezultat da sam ostao na proizvodnji kupine kao sirovine, ali ja sam se odlučio da sirovinu preradim i dobijem proizvod dodane vrijednosti", tajna je Miroslavovog posla, od kojega bi, iako je mlad, trebali učiti i drugi. 

"Jedina prepreka na koju sam naišao je bila izuzetno niska temperatura 2017. godine koja se spuštala i do -23. Dio sadnica to nije moglo da podnese pa je došlo do izmrzavanja korijenovog sistema. To me nije spriječilo u daljem procesu proizvodnje. Odlučio sam da idem korak po korak. Nisam želio da izdvajam dodatna novčana sredstva radi kupovine sadnog materijala već sam sam proizveo sadni materijal od biljaka koje su opstale uprkos tim vremenskim neprilikama", tvrdi naš sagovornik koji trenutno 90% proizvodnje preradi u kupinovo vino, a ostatak proda kao svjež proizvod. Odluka o preradi kupine u vino je došla spontano, nakon što je uvidio sve blagodati koje kupinovo vino ima za ljudsko zdravlje. Naime, kupinovo vino se smatra prirodnim eliksirom koji pomaže u radu krvotoka, a ovaj mladi vrijedni proizvođač ga spravlja po receptu svog brata. 

Cilj je preorjentacija u organsku proizvodnju

Miroslav planira i proširenje svoje proizvodnje jer smatra da se u poljoprivredu isplati ulagati. 

"Trenutno vršim neke analize oko samog tržišta i preferencije kupaca ka kupinovom vinu koje će mi pomoći oko odluke o planiranom širenju proizvodnje. U poljoprivredu treba ulagati jer je ona ta koja nam hrani stanovništvo. Ja često imam naviku  da kažem 'Ko zemlji daje, zemlja mu i vraća'. Tim treba da se vode kako proizvođači tako i ostalo stanovništvo, a akcenat treba da se stavi na kupovinu domaćih proizvoda", priča on. 

Dobro znam što će biti u mojim vrećicama kada pođem u goste ovih dana

Želja mu je, kako kaže, da se preorjentiše na organsku proizvodnju. Vjeruje da će se u budućnosti na našem tržištu javiti velika potražnja upravo za ovakvim proizvodima. 

"Kada je riječ o mojoj orijentaciji ka organskoj proizvodnji, smatram da naši ljudi još uvijek nisu svjesni pojma 'jedite zdravo'. Ne znam zbog čega je to tako. Da li do ekonomskog stanja ili nečeg drugog, nisam siguran. Opet sa druge strane postoje kupci organskih proizvoda koji znaju šta je zdravo i koliko to zapravo vrijedi. Smatram da će u nekim budućim vremenima stanovništvo uzimati više organskih proizvoda jer će biti svjesni da ono što trenutno konzumiramo i nije toliko zdravo za naš organizam", sa sigurnošću tvrdi Miroslav.

Poljoprivreda nije djelatnost za niži stalež društva

Poljoprivreda u našem društvu ima izuzetno loš imidž  i ustaljeno mišljenje da je poljoprivreda neisplativa, da je to uzaludan i mučan posao je dovelo i do sve manjeg broja ljudi koje žele njome da se bave, a pogotovo je sve manje i manje atraktivna mladim ljudima. Ipak Miroslava ništa od ovoga nije obeshrabrilo jer smatra da su upornost i vjera u sebe recept za sve. 

"Postoji problem kod mladih ljudi koji je nažalost sve više zastupljen, a to je da poljoprivredu smatraju djelatnošću za neki niži stalež društva. Ja nisam tog stava, nikad bio niti ću kad biti. Morao bih se ponovo osvrnuti na moju konstataciju 'ko zemlji daje, zemlja mu i vraća'. Mnogi su mi govorili nemoj se upuštati u to, vidiš kakve probleme imaju ostali proizvođači. Jedna konstatacija koja mi je bila pomalo i smiješna bila je da svi ostali kupinu izbacuju sa njiva jedino ti sadiš. Ja nisam nisam htio da slušam te obeshrabrujuće komentare koji bi me spriječili u mojim planovima. Vjerovao sam u sebe i znao sam da mogu napraviti nešto konkretno. Najbitnije u svemu tome je volja, upornost i cilj da čovjek istraje u tome što je naumio", zaključuje priču za Agroklub Miroslav Crnobrnja.