Mraz, bolesti i štetočine prijete orasima: Evo kako zaštititi nasade

Jutarnji mraz i temperature ispod nule mogu oštetiti osjetljivije sorte oraha tako što dolazi do smrzavanja mladih vrhova grana koji su u fazi intenzivnog rasta. Kada su zametnuti plodovi u intenzivnom rastu, ali još nisu dostigli polovinu svoje konačne veličine, nastupa kritičan period u kojem je potrebno obratiti pažnju na zaštitu od gljivičnih bolesti i štetočina.

Voćarima se preporučuje tretiranje pripravcima na bazi bakra, uz dodatak biostimulatora i ojačivača bilja (aminokiseline, ekstrakti morskih algi i sl.), kako bi se biljke što brže oporavile od ovog stresnog događaja.

"U ovoj fazi razvoja oraha mogu se koristiti pripravci na bazi bakarnog hidroksida, bakarnog oksiklorida poput ili kombinacije bakarnog hidroksida i oksiklorida kao što je Airone SC", kaže dr. sc. Tihomir Validžić.

Siva pjegavost oraha

S obzirom na trenutno relativno visoke srednje dnevne temperature zraka te obilnije padavine koje su najavljene krajem ove i sredinom iduće sedmice, procjenjuje se kako bi se uvjeti za pojavu primarnih zaraza sive pjegavosti oraha (Gnomonia leptostyla) mogli ostvariti već za pet do sedam dana.

Problem kod kontaktnih pripravaka je njihovo lako ispiranje s lisne površine pa je tretmane potrebno ponoviti nakon jačih padavina, odnosno kada u kratkom razdoblju padne više od 20 mm kiše.

Siva pjegavost oraha može uništiti oko 80% plodova i uzrokovati ranu defolijaciju

"Voćarima koji imaju nasade s velikim volumenom krošnje ili ne raspolažu prilagođenim uređajima, poput atomizera, za kvalitetnu zaštitu preporučuje se primjena sistemičnih fungicida koji, osim preventivnog, imaju i kurativni učinak. Takvi fungicidi mogu štititi nasade 12 do 15 dana, bez obzira na intenzitet i učestalost padavina", ističe Validžić.

Za ovu namjenu može se koristiti kombinirani fungicid na bazi piraklostrobina i boskalida - Signum, u preporučenoj dozi od 1,0 kg/ha.

Jabukov savijač

Termini za insekticidno suzbijanje jabukovog savijača (Cydia pomonella L.) određuju se praćenjem populacije štetočina putem feromonskih lovki te izračunom suma efektivnih temperatura.

"Najvažnije je zaštitu provesti u trenutku polaganja jaja i neposredno nakon piljenja larvi, odnosno prije njihova ubušivanja u plod. Prag za početak tretiranja smatra se kritični ulov od pet leptira po lovci, dok se prvi tretman preporučuje kada suma efektivnih temperatura dosegne 90 °C“, objašnjava Validžić.

Suma efektivnih temperatura računa se kao zbir dnevnih temperatura iznad biološkog minimuma potrebnog za razvoj određene biljke ili organizma tokom vegetacijskog perioda.

Za zaštitu, objašnjava Validžić, mogu koristiti insekticidi na bazi deltametrina poput Decis 100 EC, Rotor super i Deltagri, zatim pripravci na bazi hlorantraniliprola kao što su Coragen 20 SC i Voliam te pripravci na bazi emamektin benzoata poput Affirm Opti.

"Ekološki proizvođači mogu koristiti pripravke na bazi spinosada, primjerice Laser, ili pripravke na bazi granulovirusa Cydia pomonella - Carpovirusine Evo 2. Stručnjaci preporučuju njihovu primjenu i u konvencionalnoj proizvodnji kao dopunu hemijskim tretmanima. Kod pripravaka na bazi granulovirusa važno je naglasiti da nemaju kontaktno djelovanje, već ih gusjenice moraju unijeti hranjenjem, zbog čega listovi i plodovi moraju biti dobro prekriveni škropivom“, kazuje.

Jabučni smotavac izaziva crvljivost plodova - kako spriječiti štetu?

Voćari se također upozoravaju da su količine škropiva od 300 do 500 litara po hektaru, koje se često koriste u vegetaciji, nedostatne za kvalitetnu zaštitu produktivnih nasada oraha. U starijim nasadima, posebno onima starijima od 12 godina, preporučuje se primjena najmanje 1.200 do 1.500 litara škropiva po hektaru uz pravilno podešene raspršivače i radni protisak.

Orahova grinja

Posljednjih nekoliko godina u nasadima oraha bilježi se sve jače širenje orahove grinje (Aceria tristriata), poznate i kao “walnut blister mite”, štetočine koji kod jačih napada može značajno smanjiti asimilacijsku površinu lista i oslabiti stabla.

"Napad grinje prepoznaje se po karakterističnim okruglim ispupčenjima, odnosno galama, na listovima oraha. Riječ je o sitnim deformacijama promjera dva do tri milimetra, žute, crvene ili smeđe boje, koje nastaju kao reakcija lisnog tkiva na hranjenje grinje. Kako se zaraza širi, gale se spajaju, listovi se uvijaju, suše i prerano otpadaju, a kod jačeg napada simptomi se mogu pojaviti i na zelenoj lupini ploda", kaže Validžić.

Sama grinja izuzetno je sitna i ne može se vidjeti golim okom, već samo uz pomoć binokulara ili mikroskopa. Uobičajeno se suzbija akaricidima ili pripravcima na bazi močivog sumpora pri temperaturama između 18 i 28 °C.

Voćne pipe

Populacija voćnih pipa (Phyllobius spp.), na listovima ostavlja prepoznatljive tragove hranjenja - rubno izgrižene listove, često sve do same nervature. Kod jačih napada može doći i do potpunog golobrsta.

"Riječ je o sitnim kornjašima iz porodice pipa (Curculionidae), veličine svega četiri do pet milimetara. U nasadima je najzastupljeniji smeđi listojed (Phyllobius oblongus), vrsta prepoznatljiva po crnoj glavi i prsima te izraženo smeđim pokriljima, nogama i ticalima. Osim njega, prisutne su i druge vrste roda Phyllobius, čija pokrilja mogu biti crne, sive, plave ili zelene boje s karakterističnim metalnim odsjajem", ističe Validžić.

Odrasli oblici ovih štetočina u proljeće se intenzivno hrane listovima voćnih vrsta, pa tako i oraha. Ipak, njihovo se suzbijanje u pravilu ne provodi jer razdoblje ishrane traje relativno kratko, oko mjesec dana, osim u mladim nasadima i u godinama masovne pojave. Trenutno su pipe u fazi parenja i polaganja jaja te se očekuje da će kroz desetak dana potpuno nestati iz nasada i povući se na prezimljavanje.

"Kod jačih napada, mogu se koristiti pripravci na bazi deltametrina poput Decis 100 EC, Rotor super i Deltagri, zbog njihovog dobrog sporednog učinka i na ove štetnike", zaključuje.