Kako zaštititi voće od žilogriza?

Žilogriz (Capnodis tenebrionis) je štetni insekt koji se obično susreće na području mediteranskih zemalja. Posljednjih godina, uslijed promjena klime pojavljuje se i na našim prostorima u većem broju. 

Ova štetočina napada koštičavo voće. Najviše su ugrožene višnja, trešnja, šljiva, kajsija i breskva. Insekt nanosi štete koje suše voćku i tako direktno utiče na prinos.

Jedan od razloga zašto insekt napada voće, može biti povećanje temperature i godine sa malo padavina dok je drugi razlog taj što se povećao i broj zapuštenih voćnjaka, koji su izvori širenja zaraze u velikom broju.

Kako žilogriz uništava voće

Larva žilogriza ima specifičan izgled, koji se ponekad naziva i topuzasti oblik. Ima jasno izražena usta crne boje dok je ostatak tijela blijedo žute boje. Mogu da narastu do dužine od sedam centimetara.

Jaja žilogriza bijele su boje i imaju ovalan oblik. Dužina im je od jednog do 1,5 milimetra. Larve iz položenih jaja izlaze nakon 10 do 20 dana, u zavisnosti od vremenskih uslova.

U proljeće ženke počinju tokom marta da se hrane na travama, a u periodu kad krene vegetacija, počinje se najčešće hraniti na višnji. Nakon parenja, ženka jaja polaže početkom juna. Mužjaci nakon što oplode ženku uginu.

Možemo li se boriti sa žilogrizom?

Jedna ženka može položiti od 200 do 350 jaja u jednoj sezoni. Toliki broj jaja uspije se razviti jer ih ženka polaže parcijalno u zemlji. Tokom sezone, jaja žilogriza razvijaju se i sazrijevaju unutar ženke i kad se razvije određeni broj, ženka se spušta na zemlju i polaže ih. Nakon toga vraća se na stablo i nastavlja sa ishranom. Nakon nekoliko dana, kad sazri novi broj jaja, ona se opet spušta na zemljište i ponovo polaže taj dio jaja. Taj period može potrajati do tri mjeseca.

Mjesto gdje će smjestiti jaja je dio korjenovog vrata na voću ili u zemljište, oko voćke, ali ne dalje od 30 centimetara. Kada se larve izlegu, brzina njihovog razvoja  traje do dvije godine, nakon čega prelazi u fazu lutke, a zatim i u odraslog insekta.

Žilogriz može da prezimi u obliku larve ili kao odrastao insekt. Da bi se suzbijanje uspješno izvelo, potrebno je znati kako ide ciklus razvoja i kada bi bilo poželjno pokrenuti akciju.

Načini suzbijanja ove štetočine

Tokom proljeća, odrasle štetočine nalaze se na granama i grizu peteljke i mlade lastare, što je opasno za voćke i sadnice. Mnogo je opasnije kada se larve ubuše u korijen i stablo. Voćke se brane lučenjem smole, ali bolesna stabla ne mogu da se odbrane. Simptomi su sitniji listovi i sitniji plodovi. Sušne godine su uslov za velike štete u voćnjaku, čak i štete do 80% od ukupnog broja sadnica, navodi savjetodavka Mica Stajić iz PSSS Vranje.

Štetočina ima jednu generaciju u toku dvije godine. Imago se javlja u julu i augustu i hrane se mladarima i korom. Larva prezimljava u korjenu, hraneći se tankim korjenčićima. Poslije dvije godine nalazi se u samom stablu, gdje se formira u lutku.

Pravovremena zaštita jedan je od presudnih faktora u očuvanju zasada, kao i postizanju zadovoljavajućih prinosa. Kod mladih stabala nije kasno za djelovanje i zaštitu, ali kada epidemija ili najezda ovog štetnog insekata zahvati stariji zasad, obično mu nema pomoći.

Kako na prirodan način suzbiti štetočine voća?

Suzbijanje žilogriza počinje uništavanjem ženki, kako bi se spriječilo polaganje jaja. Takođe, moguće je i uništavanje jaja u zemljištu oko voćaka uz pomoć zemljišnih insekticida. Prije te aktivnosti zemljište bi trebalo isfrezirati ili ukloniti travu i samo usitniti zemljšte.

Kad su u pitanju mlađa stabla, ispod njih se mogu postaviti folije, a zatim se odrasli insekti stresu sa voćke. Ovom metodom smanjuje se broj odraslih jedinki.

Kao preventivni vidovi borbe preporučuje se uklanjanje zapuštenih voćnjaka koštičavog voća jer se u njima nalazi jezgro razvoja ovog štetnog insekta. To predstavlja opasnost za sve voćnjake koji se nalaze u blizini.

Agrotehničke i hemijske mere 

Agrotehnička mjera koja se primenjuje u preventivne svrhe je navodnjavanje voća tokom sušnih mjeseci jer se tako smanjuje mogućnost da štetni insekt uđe u voćku. Ako ove mjere borbe nisu preduzete, onda je neophodno mehanički uništavati štetočinu - imago sa listova i peteljki uklanja se otresanjem ili se sakupljaju odrasli insekti.

Hemijska zaštita zasada višnje počinje postavljanjem insekticida u zemljište, u cilju zaštite od larve. Možete koristiti Galition, Radar, Rovocid ( ovaj insekticid primjenjuje se kod stabala koja nisu u rodu). Ovo se radi plitkim ukopavanjem, kružnim pokretima jedan metar od stabla, u junu kada ženka polaže jaja. Hemijske mere podrazumijevaju prskanje krošnje sredstvima Mospilan, Confidor u toku ljeta.
Kada se berba završi, ponoviti tretman dva puta sa sredstvima Kozma (aktivna materija ovde je hlorpirifos) u količini od 1,5 litara po hektaru, Radar u količini od 2,5 litra po hektaru.