Sada je vrijeme kada se obilazeći voćnjak još jako dobro vide simptomi budući da zdrave voćke još imaju lišća podjednako na cijeloj krošnji dok one bolesne kržljaju i imaju lišće manje površine.
Bliži se vrijeme sadnje voćnih kultura i valjalo bi razmišljati o vrlo opasnom štetniku koštičavog voća, žilogrizu (Capnodis tenebrionis L.). U obalnom području sušna ljeta i zapušteni voćnjaci pogoduju njegovom širenju izazivajući velike štete u vidu sušenja stabala naročito trešanja, višanja, bresaka i drugog koštičavog voća.
Žilogriz spada u red kornjaša. Tijelo je dužine 2-3 cm, crne boje sa sivim nadvratnim štitom i čvrstim hitinskim oklopom. Jaja su bijela, duga 1-1,5 mm. Ličinka naraste i do 7 cm, ima specifičan izgled koji podsjeća na škampa, spljoštenog tijela blijedo žute boje sa člancima i s jasno izraženim ustima crne boje.
Prezimi kao ličinka ili kao odrasli kukac. Početkom proljeća odrasli postaju aktivni. U vrijeme kretanja vegetacije ženke žilogriza se penju na grane voćaka hraneći se peteljkama lišća i mladim izbojcima. Štete su neznatne, a ženke se zadržavaju pretežno na osunčanim dijelovima krošnje. Nakon kopulacije sa mužjacima početkom juna one odlažu jaja i to, oko 200-350 u jednoj sezoni.
Jaja odlažu postupno, najčešće u zemlju uz voćke, 30 centimetara uz deblo, a katkad i na deblo u razini zemlje. Kako jaja u tijelu ženke sazrijevaju postupno ona se spušta na zemlju i odlaže ih pa se vraća na stablo gdje nastavlja ishranu. Kad sazriju nova jaja opet se spušta na tlo, polaže ih pa se vraća na stablo i tako do augusta. Nakon 10-20 dana izlaze ličinke i ubuše se na predjelu korjenova vrata ispod površine zemlje, pri čemu prolazi kroz 9 stadija razvoja.
Ličinke se tu zadržavaju oko 1-2 godine hraneći se korijenom i praveći hodnike u njemu, postupno prelazeći iz tanjih u deblje dijelove korijena, a mogu dospjeti u korijenov vrat i stablo.
Iz rano odloženih jaja razvije se odrasli kukac već iduće godine, a iz kasnije odloženih jaja tek nakon 2 godine. Kukulje se u korijenu ili u deblu. Važno je poznavati životni ciklus žilogriza radi njegova pravovremena suzbijanja.
Simptomi se očituju u slabijem napredovanju voćaka, obično se radi o manjem broju voćaka u nasadu koje su u slabijoj kondiciji tj dolazi do sušenja vršnih grančica, (neki to znaju zamijeniti sa monilijom), smanjenja lisne površine, listići su sitni i kržljavi, pri dnu debla kod višnje i trešnje se uočava smola. Takva stabla na kraju propadaju.
Mjere suzbijanja provode se u različitim periodima: prije i nakon podizanja odnosno tijekom njege nasada. Prije podizanja nasada provode se preventivne mjere, a tijekom njege nasada raznolike mjere suzbijanja: mehaničke, agrotehničke, biološke i kemijske.
1. Prije podizanja nasada provode se:
2. Tijekom njege nasada provode se sljedeće mjere:
Entomopatogene nematode (Steinernema carpocapsae) s kojima se suzbijaju ličinke žilogriza. Idealno vrijeme primjene nematoda za suzbijanje ličinki je krajem rujna i tijekom listopada i u proljeće. Funkcionira na način da nematode aktivno traže ličinke žilogriza, prodiru u njih kroz prirodne otvore i u tijelu se razmnožavaju i na taj način parazitiraju i unište ličinku žilogriza.
Kod nas nema registriranih sredstava za zaštitu protiv ovog štetnika koji nemilosrdno tamani naše voćke, a i kurativne mjere, tj. uništavanje ličinki u korijenu mogu biti samo djelomično uspješne iz razloga što plitko u tlo inkorporirani zemljišni insekticidi mogu uništiti samo mlađe ličinke koje su se razvile unutar korijena dok na one odraslije nemaju utjecaj jer se one dublje ukopavaju unutar korijena i debla.
Upozoravamo voćare i sve one koji to namjeravaju postati da je najvažnije da prolazeći kroz svoje voćnjake uoče problem i reagiraju, a one koji planiraju uskoro pristupiti sadnji koštičavog voća prouče mjere i dobro se pripreme. Sada je vrijeme kada se obilazeći voćnjak još jako dobro vide simptomi budući da zdrave voćke još imaju lišća podjednako na cijeloj krošnji dok one bolesne kržljaju i imaju lišće manje površine uz često vidljiv primjer da je jedna strana stabla ogoljela dok druga još ima lišća.
Autorica: Silvija Grbić Atelj, dipl. ing. agr.
Foto: Bigstockphoto/Bos11
Izvori
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr