Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Organska materija
  • 11.03.2023. 12:00

Kako spriječiti gubitak humusa u zemljištima voćnjaka?

U zemljištima bogatim humusom korijen biljaka se brže i lakše razvija, mikrosvijet buja i čini zemljište plodnijim.

Foto: Depositphotos/olko1975
  • 1.093
  • 69
  • 0

Humus je neživa, organska materija nastala u procesu razlaganja biljnih i životinjskih ostataka dejstvom mikroorganizama. Ovaj polimer čini 60 posto ugljenika, šest posto azota i manje količine sumpora i fosfora. Imajući u vidu njegov hemijski sastav, kako navodi Dragan Bejatović iz PSSRS, humus predstavlja skladište ugljenika u zemljištu. 

Mineralizacijom se on raspada na komponente koje mogu koristiti mikroorganizmima i biljkama kao izvor hrane. U zemljištu, kako pojašnjava, djeluje kao "lijepak" gradeći s česticama gline strukturne agregate, pa su zemljišta s većim procentom humusa rastresitija, prozračenija, poroznija i lakša za obradu.

"Ima odlične osobine zadržavanja vode, a prema nekim istraživanjima jedan posto humusa na površini od 1 ha može zadržati čak 170.000 litara vode i time spriječiti njeno oticanje", ističe Bejatović.

Zabrinjavajući pad sadržaja

U zemljištima bogatim humusom korijen biljaka se brže i lakše razvija, mikrosvijet buja i čini zemljište plodnijim. Jedna od osobina koje ga karakterišu je visok kapacitet adsorpcije katjona i anjona za razliku od minerala gline koji su negativno naelektrisani i na svojoj površini mogu zadržati samo pozitivno naelektrisane jone odnosno katjone (joni kalcijuma, kalijuma, magnezijuma itd).

Naglim razvojem čovječanstva pada sadržaj humus  (Foto: Depositphotos/Kesu01)

Negativno naelektrisane anjone kao što su nitratni oblik azota ili anjoni sumpornih i bornih jedinjenja, od ispiranja iz zemljišta mogu sačuvati samo čestice humusa. Otuda i sve češći nedostatak bora i sumpora u obradivim zemljištima širom svijeta.

"Kako je sumpor i gradivni element huminskih i fulvo kiselina, u slučaju njegovog nedostatka neće doći do formiranja stabilnog humusa već će se svježi ostaci organske materije potpuno razgraditi do amonijaka i ugljen dioksida koji u vidu gasa odlaze u atmosferu i direktno utiču na povećanje efekta staklene bašte", kaže ovaj savjetodavac i dodaje kao je u posljednjih stotinu godina, naglim razvojem čovječanstva i intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje došlo je do naglog pada sadržaja humusa u zemljištima širom svijeta.

Alarmantno: Hoće li nam njive postati neplodne, nivo humusa sve niži!

Skorija istraživanja pokazuju da je on s nekadašnjeg prosjeka od pet posto, pao na zabrinjavajućih 1,5 posto. I kod nas zemljišta nisu mnogo iznad pomenutog prosjeka i sve je manje obradivih površina koja se mogu pohvaliti sadržajem humusa od tri posto koji se smatra željenim minimumom kada se govori o uspješnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Jedan od glavnih uzroka ubrzane mineralizacije humusa je obrada zemljišta i nekontrolirano đubrenje.

"Stalnom obradom zemljišta utičemo na izlaganje humusa oksidativnim procesima u isto vrijeme ubijajući ogroman broj mikroorganizama, u prvom redu mikoriznih gljiva koje su nam prijeko potrebne za formiranje stabilnog humusa", navodi Bejatović, napomenuvši kako rješenje za ovaj problem treba tražiti u redukovanoj obradi zemljišta kao i u izboru načina obrade. Podrivanje zemljišta u manjoj mjeri doprinosi gubitku humusa u odnosu na duboko oranje ili freziranje.

Birati manje štetne preparate

U voćarstvu plitku obradu zemljišta treba vršiti samo u zoni reda, dok se prostor između redova može zasijati travnim smiješama koje svojim rastom povećavaju sadržaj humusa u zemljištu. Košenjem trave u međurednom prostoru može se istovremeno vršiti i malčiranje (zastiranje) prostora u zoni redova.

U voćarskoj proizvodnji pri izboru đubriva, prednost dati onima na bazi amonijum-sulfata (Foto: Depositphotos/Xalanx)

Primjena mineralnih đubriva, a naročito prekomjerna upotreba azotnih, dovodi do nagle degradacije humusa.

"Imajući u vidu da su mikroorganizmi veliki potrošači azota i ugljenika, u uslovima kada se dodaju velike količine azotnih đubriva dolazi do njihovog naglog umnožavanja, a kako im je pored azota neophodan i ugljenik, prisiljeni su da ga troše iz rezervi humusa. Od velikog značaja bi bilo da se pri dodavanju azotnih đubriva obavezno osigura i izvor ugljenika", pojašnjava savjetodavac, dodavši da odličan izvor mogu biti humati porijeklom iz leonardita, vrste uglja s visokim sadržajem huminskih kiselina.

U voćarskoj proizvodnji pri izboru azotnih đubriva, prednost treba dati onima na bazi amonijum-sulfata koja pored 20 posto azota sadrže i 24 posto sumpora. Uopšte govoreći, sulfatni oblici minerala (kalijum sulfat, magnezijum sulfat, gvožđe sulfat) su lakorastvorljivi, pristupačni oblici minerala koji u sebi sadrže i znatne količine sumpora koga smo okarakterisali kao važnu kariku u formiranju stabilnog humusa.

Koje količine NPK elemenata zahtijevaju ratarske i povrtarske kulture?

"Za sulfate je karakteristično da imaju nizak indeks salaniteta, za razliku od hlorida koji u visokim dozama djeluju kao biocidi. Najčešći oblik kalijuma u jeftinijim đubrivima je upravo kalijum-hlorid, pa se dugotrajnom upotrebom velikih količina ovog tipa, javlja problem sa smanjenom biološkom aktivnošću zemljišta i gubitkom humusa", napominje.

Stalna i prekomjerna upotreba fungicida i herbicida također negativno utiče na razvoj mikroflore, a naročito mikoroznih gljiva, pa pri izboru preparata treba birati one koji čine manje štete po eko sistem ili koristiti bio preparate. Naročitu prijetnju predstavlja primjena herbicida na bazi glifosata. Zemljišnom mikrosvijetu je potrebno najmanje šest mjeseci da se oporavi od samo jedne primjene ovog preparata u punoj dozi. 

"Kod naših poljoprivrednih proizvođača uobičajeno je povremeno unošenje stajskog đubriva u zemljište kao načina poboljšanja plodnosti. Međutim, treba istaći da stajnjak nije humus, već materijal od koga u povoljnim uslovima i neometanim radom korisnih mikroorganizama može nastati humus", kaže savjetodavac. 

Ukoliko se ne pridržavamo naprijed navedenih praksi, potrebnih za stvaranje i očuvanje stabilnog humusa u zemljištu, skoro kompletna količina unijete organske materije bilo u vidu biljnih ostataka ili stajnjaka biće u potpunosti mineralizirana i na putu ka atmosferi.


Tagovi

Humus Zemljište Tlo Voćnjak Poljoprivreda Dragan Bjeatović


Autorica

Selma Mujić

Više [+]

Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.