Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plodnost zemljišta
  • 12.02.2023. 09:00

Alarmantno: Hoće li nam njive postati neplodne, nivo humusa sve niži!

Prijeti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta što može imati nesagledive posljedice za proizvodnju.

Foto: Depositphotos/MBEQIRI
  • 185
  • 89
  • 0

Poznato je da plodno tlo karakteriše postotak humusa, no njega je u zemljištu sve manje što je zastrašujući podatak, ali i alarm da se nešto hitno treba poduzeti. Razlog smanjenja njegovog sadržaja u tlu je, pored ostalog, sve niži stočni fond te izostanak đubrenja organskim đubrivom, stajnjakom. Donekle bi se situacija mogla popraviti oporavkom stočarstva, međutim, broj grla i dalje je padu, a neki od razloga su poskupljenja stočne hrane i u više slučajeva nerentabilnosti proizvodnje.

Humus (lat. zemlja) je površinski, tamni dio zemljišta nastao humifikacijom biljaka i životinja, dakle predstavljaju ga visokomolekularni organski spojevi nastali djelimičnom razgradnjom uginule organske materije životinjskog i biljnog porijekla.

Značaj humusa

On ima višestruki značaj, prije svega utiče na strukturu tla i čini ga rastresitijim i rahlijim, s tim i na prozračnost, povećava sposobnost da zadržava vlagu, sadrži sva potrebna hranjiva za biljku te utiče na normalan razvoj mikroorganizama koji su glavni činioci razgradnje organske materije na elemente koje biljke koriste pri ishrani.

 Negativne posljedice su već vidljive (Foto: Danijela Plavšić)

Istovremeno je najznačajniji izvor azota te fosfora, sumpora bora i molibdena, važnih za rast i razvoj biljaka. On je osnov za uspješnu poljoprivredu i prinos, a čini ga 60 posto ugljenika, šest posto azota i manje količine sumpora i fosfora.

Zemljište se prema nivou humusa u njemu može podijeliti na:

  • vrlo slabo (sadržaj humusa manje od 1%)
  • slabo (1-3 %)
  • dosta humusna (3-5 %)
  • jako humusna (5-10 %)
  • vrlo jako humusna (iznad 10%)

Procenat njegovog sadržaja, ograničavajuća je doza pojedinih herbicida te na to treba obratiti pažnju u uputstvu samog preparata. Zbog veoma niskog postotka humusa u zemljištu njive bi mogle uskoro postati neplodne. Intenzivna proizvodnja je jedan od glavnih razloga ove pojave.

Nadležni bez reakcije

No, zanimljivo je da nadležni ne problematiziraju ovo pitanje kako u Bosni i Hercegovini, tako i regionu, iako je situacija vrlo ozbiljna. Jer, ako imamo neplodno zemljište, a pri tome i zatrovano reziduama pesticida, nameću se brojna pitanja, pored ostalih i kakve prinose možemo očekivati te hoće li u budućnosti biti dovoljno zdrave hrane?

Vojvodini prijeti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta

Poređenja radi, stručnjaci navode da je nivo humusa u Vojvodini već ispod tri posto, što pokazuje da je na granici optimalnog. Inače prije intenziviranja proizvodnje u ovoj regiji, koja zauzima najplodniji dio bivše države, u drugoj polovini XX vijeka, bilo ga je oko pet posto. Na to upućuje i stručnjak sa Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo u Novom Sadu, Jovica Vasin, koji kaže kako Vojvodini prijeti velika opasnost od trajnog osiromašenja zemljišta što može imati nesagledive posljedice za proizvodnju.

Negativne posljedice su već vidljive jer uprkos primjeni svih agrotehničkih mjera prinosi opadaju tome u prilog ide i progresivno opadanje stočnog fonda što dalje povlači manje korištenje stajnjaka već se isključivo koristi mineralno đubrivo. Identična slika je i u Bosni i Hercegovini.

Ne pretjerujte s đubrivom i preparatima

Jedan od uzročnika ubrzane mineralizacije humusa je obrada zemljišta i nekontrolisana upotreba mineralnih đubriva, a rješenje može biti redukovana obrada i izbor načina obrade (plića obrada). Primjena mineralnih đubriva, naročito pretjerana upotreba azotnih, dovodi do nagle degradacije humusa.

Stajnjak i kompost nisu isto što i humus (Foto: Depositphoto/budabar)

Treba navesti da previše fungicida i herbicida takođe negativno utiču na razvoj mikroflore pa bi bilo dobro pri izboru preparata birati one koje čine manje štete po eko sistem. Posebnu štetu po mikroorganizme čine herbicidi na bazi glifosata. Zemljištu je potrebno minimum šest mjeseci da bi se oporavilo od jedne pune doze ovih preparata.

Koja su alternativna rješenja umjesto primjene glifosata?

Kako bi se izbjegao njegov štetni uticaj, u radni rastvor se može dodati malo sirćetne kiseline pri čemu se može upotrebiti znatno manje herbicida, na taj način se ne umanjuje efikasnost preparata, a štiti se eko sistem.

U svijetu je čak 17,5 posto plodnih oranica pod sistemom za navodnjavanje kod nas se po tom pitanu ide naprijed, ali i navodnjavane površine ne znače mnogo ako je zemljište osiromašeno. Oporavak njiva moguć je zaoravanjem žetvenih ostataka, dok paljenje treba izbjegavati.

Takođe, pravilan plodored može da održava i poboljšava strukturu i plodnost tla.

Kako su cijene mineralnog đubriva enormno porasle prošle godine imamo pozitivne primjere iz prakse gdje su poljoprivredni proizvođači koristili više stajnjaka ili paletiranog sterilisanog organskog đubriva. Zadovoljstvo prinosom naročito su osjetili povrtari. Međutim, treba istaći da stajnjak i kompost nisu humus već material od kojeg u povoljnim uslovima uz pomoć korisnih mikroorganizama može nastati humus.


Tagovi

Humus Plodno tlo Zemljište Zemlja Crnica Značaj humusa Jovica Vasin


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.