Pšenici je naviše potreban fosfor, kukuruzu azot, a krompiru i lucerki u zasnivanju kalijum. Kako je za ostale kulture?
Potrebe poljoprivrednih kultura za hranljivim elementima NPK zavise od iznošenja prinosa, nusproizvoda, koeficijenta iskorišćavanja i planiranog prinosa.
Smatra se da bi u zemljištu bilo potrebno 0,10 - 0,20 posto ukupnog azota, a procenat azota se dobija kada se procenat humusa u zemljištu podijeli brojem 20. Pri pH vrijednosti zemljišta 4,0 - 5,5, procenta humusa dva do četiri posto i utvrđenog ukupnog azota 0,1 - 0,2 posto, u zemljište bi trebalo vratiti prilikom normiranja đubriva 90 - 100 posto N, pri pH vrijednosti zemljišta u nKCL 5,6 - 8,0 vratiti 80 - 90 posto od iznijetog azota, dok pri pH 5,6 - 8,0 i sadržaju do dva posto humusa vratiti 100 posto N od iznošenja.
Tako na primjer, pšenici je naviše potreban fosfor - 150 kg/ha, zatim azota 138 kg/ha i na kraju kalijuma 111 kg/ha, krompiru je najviše potreban kalijum od 160-200 kg/ha, fosfora 110-140 kg/ha i na kraju 100-130 kg/ha. Lucerka u zasnivanju traži 100-160 kg/ha kalijuma, zatim 80-120 kg/ha fosfora i na kraju 40 do 60 kg/ha azota.
Veliki je problem što naša zemljišta, uglavnom sadrže kiseli humus, a ne blagi, što se djelimično može popraviti kalcizacijom zemljišta.
Detaljni pregled potreba kultura za NPK elementima možete vidjeti u tabeli ispod:
Tagovi
Autor
Najveći evropski proizvođač šećera značajno smanjio prognozu zarade
Tri dana do zatvaranja RuralFoto izbora - uključite se glasanjem
Kod 4,5 hiljade goveda u Italiji otkrivena bolest plavog jezika - izbijanje prijavila još jedna zemlja
Penzioneru Teufiku ukrali šestero janjadi: "Kakvi su mi dobri bili, velika je šteta"
