Hajra Redžić (65): Imam 4 tone eko jabuka, a propast će mi

Prošla je godina bila vrlo teška za voćare u BiH. Voće je itekako rodilo, ali ga mnogi nemaju gdje i kome plasirati pa je problem prebačen i ovu, tek započetu godinu. Tko zna gdje su završile sve one silne šljive, jabuke, a o malinama da i ne govorimo. Nadamo se da su ih voćari barem uspjeli preraditi u pekmeze, džemove, rakiju. Ipak, bilježimo i odlična iskustva voćara koji su se udružili i od voća izradili izvrsne sokove "Kapi s Kozare". 

Kooperativa: Na tržište stižu hladno cijeđeni sokovi iz 14 prijedorskih voćnjaka

No, ne mogu se ili ne znaju svi udružiti. Jedna od takvih proizvođača voća je i Hajra Redžić koja nam se javila sa velikim problemom. Hajra je voćarka iz Bugojna koja ima voćnjak jabuka, kako kaže, oprskan samo krečom pa jabuke smatra ekološki uzgojenima. 

Hajra Redžić: Obrala sam ih i sve mi stoje

"Nemam gdje plasirati jabuku. Uzalud sav trud kada se ne može prodati", kaže nam Hajra koja ima 210 sadnica jabuka koje rode već sedam godina. 

"Obrala sam ih i sve mi stoje. Ubrala sam oko četiri tone, uglavnom ajdared i nešto malo jonagolda. Nije mi ni skladište dobro. Pošli smo ga praviti, a onda je muž umro i sve je stalo. Strah je da mi se ne smrznu jer ih držim u pomoćnim objektima. Vjerujte, to je jabuka prve klase jer je ekološki uzgojena", otkriva 65-godišnja Redžić koja se voćarstvom bavi desetak godina, kako bi popravila kućni budžet. 

Rekordan urod jabuka: Zasadio stare sorte za porodicu i sad ima problem - kuda s viškom plodova?

"Penzija je minimalna, a imam kćerku na fakultetu. Do ove godine sam jabuke prodavala nakupcima, a ove godine ništa nisam prodala", ogorčena je Hajra koju smo savjetovali da se možda javi kakvom udruženju. No, ona komentira kako ne zna da ima bilo kakvo udruženje. Kaže, starija je i ne snalazi se najbolje na internetu. Ima troje djece, sin i starija kćer nišu više s njom, a najmlađa kći studira. Sin joj pomogne iako živi i radi u Travniku. 

Kroz posjed teče potočić

Osim jabuka, za svoje potrebe ima i trešnju, višnje, kruške, maline, ribizle, jagode, šljive, kupine i breskvu. 

"Naš posjed je na divnom položaju, kroz njega teče potočić koji izvire u blizini. Napravili smo i mali bazenčić gdje utiče potočić pa kad je suša, ubacim pumpu u bazen i mogu sve da zalijevam. Voće ne prskamo ničim osim krečom iz pumpe, tako da ga cijelo stablo opršćemo", opisuje idilično stanje Hajra koja je očajna ovogodišnjom situacijom pa zaključuje: "Razmišljam da ih sve posječem, ali vjerujte, gledam ih kao djecu!". 

Situacija Hajre Redžić još je jedan dokaz o nebrizi za voćare u BiH, ali i potrebi za udruživanjem jer kad se složi više glava i više ruku, lakše je i plasirati jabuke na tržište.