Rekordan urod jabuka: Zasadio stare sorte za porodicu i sad ima problem - kuda s viškom plodova?

"Vjeko, dođi i ovo snimi. Više od četrdeset godina bavim se voćarstvom, ali ovo do sada nisam vidio. U voćnjaku moga susjeda Bože Mamuze jabuke su rodile kao nikada do sada, voćnjakom se širi opojan miris plodova koji na zemlji čine neobičan crveno-žuti tepih“, rekao mi je u telefonskom razgovoru Luka Debeljak poljoprivredni tehničar voćar, veliki praktičar i stručnjak za orezivanje voća, ali i veliki zaljubljenik u voćarstvo i prirodu iz Caga kod Okučana, u susjednoj Hrvatskoj.

Još kada je rekao da se radi o starim sortama jabuka cijepljenim na sjemenjacima, nisam puno dvojio, uzeo sam fotoaparat i krenuo u Cage. I imao sam šta vidjeti! Iako se i sam već dvadesetak godina intenzivno bavim voćarstvom kao zaljubljenik u stare sorte koje skupljam i čuvam, bio sam zadivljen prizorima koje na koje smo naišli u voćnjaku sa 80 stabala jabuka i krušaka obitelji Mamuza, na blagim obroncima brda iznad sela. 

Slavonske srčike, božićnice, šarulje, zelenike…. 

"Ove godine bile su veoma pogodne vremenske prilike, jabuke su obilno urodile, tako da ne znamo što ćemo s njima. Nešto ćemo ostaviti za sebe, a nešto bi prodali ako budemo imali kupca. Ja sam to sadio za potrebe naše porodice, a sada imamo puno viška. Žena je ovih dana kuhala pekmez od jabuka, baš je dobar. Ove jabuke inače rađaju, ali je ovo prvi put da su donijele ovakav rod. Zanimljivo je da su sve obilno urodile“, kaže Božo. 

Riječ je o starim sortama koje su cijepljene na divlje podloge. Domaćin nije znao sorte, ali prepoznali smo neke: božićnica, kanada, siva kožara, zelenika, šarulja, kardinal, slavonska srčika…

"Stare sorte sadio sam zato što smatram da su otpornije na bolesti i štetočine, ali i na ove sve izraženije klimatske promjene, jer svojim velikim i razgranatim korijenom lakše pronalaze vodu i hranu, a ne zahtijevaju nekakvu veliku agrotehniku. Osim toga, ja volim starinske travnjačke voćnjake s velikim i lijepim stablima i krošnjama, voćnjak koji dugo traje, a o kojemu ne treba puno brinuti“, zadovoljan je Božo koji se teže kreće, pa nam je i pred obiteljskom kućom pokazao dvoje vrlo rodne jabuke. Jedna se pod teretom crvenih plodova polomila.

Grožđe napadaju ptice, orahe vjeverice…

Ovaj umirovljeni vozač iz Banja Luke koji je 1995. godine s obitelji napustio svoj dom, skućio se u Cagama i za potrebe obitelji počeo se baviti voćarstvom.

"Voće volim više od svega. Zato sam posadio jabuke i kruške, ali i vinovu lozu. Nažalost, većinu grožđa pojele su mi ptice. Imamo i lijepe i fine orahe, počeli su rađati, a njih pojedu vjeverice, pa sada razmišljam da li da ostavim ta stabla ili da ih porušim“, žalostan je Božo što tim "kradljivcima“ plodova ne može stati na kraj. 

Pekmez od jabuke - posao koji u podrinjskim krajevima okupi čitavu porodicu oko vatre, a liječnici mu tepaju da je slatka infuzija

I sin vlasnika voćnjaka Davor Mamuza Dado ponosan je na obiteljski voćnjak. Dok obilazimo rodna stabla čije se grane pod teretom plodova savijaju do zemlje, neke nisu izdržale i polomile su se, priča nam da je ove godine voćnjak sedam puta kosio, ali nije u njemu provodio druge agrotehničke mjere. 

Nemaju kamo s plodovima

"Često je padala kiša, trava je rasla kao luda, ali ni u snu se nisam nadao da će nam voćnjak donijeti rekordan urod. Nije bilo kasnih proljetnih mrazeva, godina je bila vlažna, pa mislim da je to najviše pogodovalo. U voćnjaku uglavnom imamo kasnije jesensko-zimske sorte koje sada pomalo dozrijevaju. Na zemlji već ima puno plodova koji bi se mogli iskoristiti“, kaže Davor, nadajući se da će nešto plodova uspjeti i prodati, jer njegovoj obitelji ne treba desetak tona jabuka, nemaju kamo s njima.   

Voćnjak obitelji Mamuza star je dvadesetak godina, većinu sadnice su nabavili od Zorana Lazića iz Cernika, jednog od poznatih čuvara starih sorata jabuka, krušaka, šljiva i drugog voća iz novogradiškog kraja. Nešto su Davor i njegov otac sami cijepili. Voćnjak se nalazi u podnožju brijega iznad sela, na sunčanoj strani. Osim dobre lokacije, izgleda da je i zemlja iznimno pogodna za voćarstvo. Ove godine to se poklopilo s vrlo povoljnim klimatskim prilikama, pa ne čudi bogatstvo i šarenilo prekrasnih sočnih, ukusnih, mirisnih i zdravih plodova za koje bi bilo šteta da propadnu.