Velike vrućine negdje uništavaju vinogradarstvo, a negdje ga pokreću

Sve je primjetniji uticaj klimatskih promjena na vinogradarstvo i vinarstvo. Berba je u mnogim zemljama ove godine započela i dvije sedmice ranije. 

Kanađanin Zach Everett već se 15 godina bavi proizvodnjom alkoholnih pića i na početku nije imao namjeru uzgajati grožđe jer je bilo prehladno, otkrio je za BBC. 

Umjesto toga, ovaj se kanadski farmer fokusirao na proizvodnju voćnih vina od jagoda, brusnica pa čak i rabarbare. Međutim, danas pravi i ona od grožđa. "Razlog su uglavnom klimatske promjene", tvrdi ovaj 35-godišnjak.

Napominje da prije 20 godina grožđe na njegovom području nije dovoljno sazrijevalo kako bi se od njega pravilo ukusno vino. Naime, ljeta na kanadskoj istočnoj obali nisu bila dovoljno topla i prekratko su trajala.

Nestat će polovina svjetskih vinograda?

No, kako je vrijeme odmicalo, kaže da je počeo svjedočiti promjeni vremena poput dužih sezona rasta, sve toplijih ljeta i manje proljetnih mrazeva. To potkrepljuju i službeni podaci koji pokazuju da su tokom posljednjih 30 godina prosječne temperature u kanadskoj regiji New Brunswick porasle za čak 1,1°C.

"Uskoro započinje ovogodišnja berba i to sa najkvalitetnijim grožđem koje smo ikad imali. S ovim aktivnostima inače započinjemo tek u prvoj nedjelji oktobra", kazao je Everett.

Neke zemlje imaju korist od zagrijavanja

Vinar i stručnjak za vino, Keith Wallace kaže da postoje neke zemlje ili regije koje bi mogle imati koristi od klimatskih promjena. Osim Kanade, kaže da i sjeveroistočne države SAD imaju dužu vegetacijsku sezonu, što znači da se mogu uzgajati drugačije sorte.

U sjevernim evropskim zemljama poput Njemačke, Švicarske i Velike Britanije sada je moguće proizvesti vino kvaliteta kao nikada do sada. Međutim, gdje ima pobjednika ima i gubitnika. Tako u mnogim dijelovima vinskog svijeta poput juga Francuske, Australije, a ove godine posebno Kalifornije, više temperature stvaraju probleme.

Neke studije govore da je situacija zabrinjavajuća, poput izvještaja u američkom naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences koje upozorava da bi čak 86% proizvodnje grožđa u francuskim regijama Bordeaux i Rhone moglo stradati do 2050. godine i to zbog suše.

Suša prijeti Europi i ove godine?

Oko poznatog sela Châteauneuf-du-Pape na jugu Rhone, porodica Cesara Perrina nekoliko je generacija posjedovala i vodila poznatu vinariju Chateau Beaucastel.

Perrin kaže da je primijetio uticaj klimatskih promjena, posebno viši nivo alkohola u vinima. Kaže da se vinari jednostavno moraju mijenjati sa vremenom: "Na njima je da se prilagode klimatskim promjenama i rade drugačije", zaključio je.

Nisu samo klimatske promjene problem

U Kaliforniji, koja proizvodi 90% američkog vina, vinogradi i vinarije sve su više izloženi riziku od požara. "Imali smo petogodišnji period sa vrlo malo kiše prema našim standardima", kaže Neil Collins, vlasnik vinarije Lone Madrone.

Govori i da sve više proizvođača kupuje zemlju na sjevernim dijelovima države, gdje su temperature niže. No, čak i u zemljama za čije uzgajivače kažu da imaju koristi od viših temperatura, zagrijavanje donosi probleme.

Kako spriječiti ožegotine od sunca na grožđu?

Jas Swan, koja proizvodi eko vina u njemačkom području Mosela, kaže da mora paziti da se neke vrste grožđa ne "spale". "Sve je više kasnih mrazeva, a onda kada zagrije moramo duže zadržati lišće na lozi kako bi zaštitili grožđe od sunca", napomenula je. 

Novinar koji se bavi ovom granom poljoprivrede, Jamie Goode kaže da kada je riječ o klimatskim promjenama "u vinskom svijetu ima malo pobjednika, a mnogo gubitnika". Dio problema je u tome što sorte grožđa daju dobre rezultate samo u uskim klimatskim parametrima, a potrebno je mnogo godina da se oni promijene i počne dobijati ​​kvalitetno grožđe.