Suša prijeti Europi i ove godine?

Prema podacima Europske agencije za okoliš (EEA) sve je veći porast suša u većem dijelu Europe, posebno u južnoj. Predviđene su i sve veće suše riječnih tokova za većinu regija, osim za srednjoistočnu i sjeveroistočnu Europu.

Najveći porast rizika od ove vremenske nepogode predviđa se na jugu kontinenta, gdje će se povećati konkurencija između različitih korisnika vode, poput poljoprivrede, domaćinstava, turizma i industrije.

Poljoprivreda najugroženija

Klimatske promjene utiču i uticati će na sve privredne sektore. Suše mogu imati ozbiljne posljedice za ekosisteme i građane te za mnoge privredne sektore, uključujući poljoprivredu, proizvodnju energije, industriju i javnu snabdjevenost vodom.

Poljoprivredna proizvodnja uveliko zavisi od vremenskih i klimatskih uslova, što je čini jednim od najugroženijih grana. Promjene u temperaturi i padavinskim režimima te ekstremni vremenski i klimatski uslovi utiču na prinose usjeva i stočarsku proizvodnju, a samim tim i na prihode od poljoprivrede te uzrokuju znatne ekonomske gubitke.

Iza nas najtoplija zima ikad zabilježena u Europi: Februar za 3,9 °C topliji od prosjeka

Važno je razlikovati različite vrste suše. Trajna meteorološka (tj. nedostatak padavina) može se proširiti na vlagu tla (poljoprivrednu) sušu koja utiče na rast biljaka i usjeva, što može prerasti u hidrološku sušu koja utiče na vodne resurse, kvalitet vode i slatkovodne ekosisteme.

Zbog suše prijeti napuštanje poljoprivrednog tla?

Klimatske promjene već nepovoljno utiču na poljoprivredu, a kako piše EEA, to će se i nastaviti. Očekuje se još veći porast ove nepogode, naročito u južnom dijelu kontinenta, a u agenciji smatraju da bi to moglo dovesti do napuštanja poljoprivrednih zemljišta.

Takođe, promjene klime utiču i na dostupnost vode koja je potrebna za navodnjavanje, obradu poljoprivrednih proizvoda, pojenja stoke, prijevoza i skladištenja. Ipak, kažu i da će one u dijelovima sjeverne Europe možda donijeti i nešto pozitivno, a riječ je o dužim vegetacijskim sezonama za rast biljaka, ali da će nestašica vode, toplotni talasi, velike količine padavina koje doprinose eroziji tla i drugi ekstremi uzrokovati slabije prinose.

Osim toga, brojni učinci ovih promjena izvan kontinenta mogli bi uticati na cijenu, količinu i kakvoću proizvoda te, kao posljedica toga, na trgovinske tokove, što bi pak moglo uticati na prihode od poljoprivrede.

Podaci od prošle godine pokazuju kontinuirani trend zagrijavanja

Prema posljednjim podacima Copernicusa, 11 od 12 najtoplijih godina zabilježeno je od 2000. što govori da je globalno zagrijavanje sve jače. Iz službe ističu i da su se tri razdoblja toplog vremena dogodila u februaru, junu i julu što je dovelo do rekordno visokih temperatura. Dodatno, sva su godišnja doba bila toplija od prosjeka. U nekim dijelovima Europe ljetne su temperature čak 3 do 4°C bile više od uobičajenih. Intenzivni toplotni talasi u junu i julu doveli su do rekordnih temperatura u nekim zemljama poput Francuske i Njemačke.

Nestat će polovina svjetskih vinograda?

Podsjetimo i na to da bi više od polovine svjetskih vinograda moglo nestati poveća li se temperatura za 2°C, a nestalo bi čak 85% u slučaju povećanja od 4°C.

Njemačka: Suša će najviše pogoditi mala gazdinstva

Njemačka je zabrinuta zbog mogućnosti treće godine direktne suše, a koja bi mogla pogoditi i naš region. Njihova ministarica poljoprivrede Julia Kloeckner je zabrinuta zboga kontinuiranog suhog vremena koji utiče na usjeve. Ističe da bi ova  sušna godina mogla snažno pogoditi mala imanja.

Kloeckner je za njemačke medije izjavila kako su od sredine marta neke regije dobile manje od 10 l/m² kiše u poređenju s 50 l/m² u normalnim godinama. Blaga zima takođe utiče i na sve veće probleme sa štetočinama jer im toplo vrijeme omogućava prezimljavanje.