Ključne mjere u vinogradu nakon berbe - od čišćenja do zimske rezidbe

Klimatske promjene i sve češća pojava rezistentnosti patogena na određene hemijske preparate doveli su do toga da savremena proizvodnja grožđa u današnje vrijeme postane ozbiljan izazov. Bez obzira da li je u pitanju uzgoj stonog ili vinskog grožđa, kvalitet je jedino što se računa na kraju jedne proizvodne sezone. Svako ulaganje u vinograd, između ostalog, utiče na finalni proizvod.

Najprije krenuti sa čišćenjem i sanitarnim pregledom

S tim u vezi, savjetodavac za zaštitu bilja Dragiša Stojanović, ističe da su jesenja zaštita vinove loze, kao i priprema čokota za narednu sezonu ključni koraci koji direktno utiču na rodnost u sljedećoj godini.

"Pomenuti radovi obezbjeđuju uspješno prezimljavanje, ali i smanjuju infekcioni potencijal bolesti i štetočina. Sprovode se od momenta završetka berbe, pa sve do početka dubokog, zimskog mirovanja", kaže Stojanović za Agroklub.

Kako dalje navodi, priprema čokota za narednu vegetacionu sezonu radi se kroz jesenju i zimsku njegu koja ima direktan uticaj na budući rodni potencijal. To znači da radovi u vinogradu nakon berbe obuhvataju hronološki raspoređene agrotehničke i hemijske mjere.

"Prva jesenja mjera je čišćenje i sanitarni pregled, zatim jesenje đubrenje i obrada zemljišta, zaštita od mraza, bolesti i štetočina i zimska rezidba", pojašnjava savjetodavac.

Polako sa rezidbom

Čišćenje i sanitarni pregled prije i tokom jesenjih radova, kaže on, podrazumijeva uklanjanje mumificiranih grozdova, zaraženog lišća, suhih i oštećenih lastara, kao i dijelova čokota koji mogu biti potencijalni izvor zaraze u narednoj godini.

"Naročito se uklanjaju i spaljuju čokoti na kojima se uočavaju simptomi prisustva bolesti eske. Tada je, prilikom prelaska sa čokota na čokot, potrebno obaviti dezinfekciju alata alkoholom", upozorava naš sagovornik i dodaje da se glavna rezidba radi kasnije, u periodu mirovanja tokom januara ili februara mjeseca.

Prema riječima savjetodavca za zaštitu bilja, kada je riječ o osnovnom đubrenju na jesen, potrebno je prije duboke obrade rasturiti stajnjak, ali i trojna NPK đubriva sa povećanim sadržajem fosfora i kalijuma, formulacije 7:20:30 ili 6:12:24. Jednu stvar svakako ne treba izostaviti.

"Prije bilo kakve primjene đubriva, preporučuje se, agrohemijska analiza zemljišta, kako bi se ustanovio procentualni sadržaj hraniva kao i pH vrijednost zemljišnog rastvora."

Evo koja je prednost ručne berbe vinskog grožđa, a koliko štedi mašinska

Redovnim i pravilnim unošenjem đubriva doprinosi se poboljšanju vodno-vazdušnog režima, akumulacija vlage, ali i osiguravaju neophodne hranljive materije za normalan rast i razvoj čokota.

Zagrtanje - važna mjera

Još jedna važna, preventivna mjera, napominje Stojanović, koju treba obaviti prije zimskog mraza je zagrtanje.

"Zemljom se pokrivaju prizemni dijelovi čokota i najmanje tri do pet okaca na lastarima. Kod mješovite rezidbe, obavezno se zagrću lastari koji se na proljeće ostavljaju za lukove", objašnjava on.

Kako dodaje, u slučaju ekstremne zime i mogućeg izmrzavanja gornjih dijelova, zaštićeni dio čokota će omogućiti regeneraciju.

Naredna mjera tokom jesenjih mjeseci podrazumijeva primjenu bakarnih preparata kako bi se smanjio infekcioni potencijal patogena, prouzrokovača bolesti i obavlja se onda kada vinova loza počinje prirodno da gubi lisnu masu.

Vinovu lozu zaštitite od bolesti i štetočina i na organski način - kako?

"Na mjestima gde se lisna drška odvaja od lastara, formiraju se sitne rane koje predstavljaju 'otvorena vrata' prouzorkovačima crne pjegavosti i drugih ekonomski značajnih bolesti. S toga je važno primijeniti hemijski tretman bakrom i na taj način dezinfikovati rane", naglašava naš sagovornik.

Preporučuje se, dodaje, detaljno kupanje čokota, uz utrošak vode od 600 do 1.000 litara po hektaru, u najtoplijem dijelu dana, na temperaturi iznad osam stepeni kako bi se depozit osušio prije noćnog mraza.

"Primjena pesticida 'prema kalendaru' nije pametno rješenje, jer bolesti koje su prisutne tokom sezone, sorta, starost čokota, način gajenja, kao i klimatski uslovi dosta mijenjaju jesenji program", zaključuje naš sagovornik na kraju razgovora.

Dodajte agroklub.ba u omiljeni Google izvor