• Vinova loza
  • 14.03.2020. 07:30

Bolesti vinove loze: Prepoznajte simptome i obavite zaštitu na vrijeme

Na vinovoj lozi se od bolesti najčešće javljaju plamenjača, pepelnica, crna pjegavost, crvena palež i siva plijesan. Važno je njihove simptome prepoznati na vrijeme.

Foto: Flickr/entofito
  • 413
  • 52
  • 0

Od bolesti na vinovoj lozi najčešće se javljaju plamenjača, pepelnica, crna pjegavost, crvena palež i siva plijesan. Važno je njihove simptome prepoznati na vrijeme, a za uspješnu zaštitu vinove loze potrebno je dobro poznavati biologiju bolesti, klimatske uslove i njezine fenofaze te način djelovanja sredstava za zaštitu bilja.

Plamenjača najčešće napada listove i bobe

Vinova loza oboljeva od plamenjače ili kako je još nazivamo peronospore (Plasmopara viticola), a prisutna je u svim uzgojnim područjima. Ova bolest najčešće napada list i bobe, a rjeđe cvjetove, mladice i vitice. Prve znakove bolesti možete uočiti na donjim mladim listovima na kojima nastaju svijetlo zelene do žute zone koje se nazivaju uljane mrlje. One se povećavaju, a s njihove donje strane izbijaju bijele prevlake. Na kraju zaražene zone postaju crvenkasto smeđe. Stari listovi postaju žuto crvenkasti, s mozaikom žila. Zaražene zone listova posmeđuju, tkivo odumire i suši se.

Što se tiče zaštite, važan je uzgoj otpornih kultivara, a vinogradi na nagnutim terenima, južnim ekspozicijama i propusnim tlima su manje napadnuti te oni koji su izloženiji vjetru. Važno je odstranjivanje mladica, a za suzbijanje plamenjače u vinogradima dozvoljena sredstva su: Bordoška čorba, Captan, Champion Flow, Champion WG, Cuprocaffaro, Equation, Mikal Flash, Mikal Premium, Neoram, Nordox, Profiler i Quadris. 

I bolesti prezimljavaju u vinogradu - za plamenjaču potrebne "tri desetke"

Pepelnica predstavlja najveću opasnost kada je grožđe zaraženo

Pepelnica (Uncinula necator) nanosi velike štete, a urod može biti smanjen i do 90%. Ova bolest napada listove, zelene izboje, vitice, cvatove i bobice. Na zelenim dijelovima se javlja sivo pepeljasta prevlaka, napadnuto mlado lišće se deformiše, a kod jakih zaraza i suši. Najveću opasnost pepelnica predstavlja za grožđe koje je zaraženo od zametanja pa do šaranja. Mlade bobe su takođe prekrivene prevlakom, smežuraju se i suše i radi toga dolazi do velikog gubitka prinosa.

Kod kasnijih zaraza bobice često i pucaju, a te pukotine su idealna mjesta za ulaz gljivice roda Botrytis što dovodi do dvostruke štete. Važno je uzgajati otpornije kultivare. Skidanjem listova u okolini grozdova stvara se manje vlage, a i više fungicida dospije na njih prilikom zaštite. Neki od fungicida za suzbijanje su Chromosul, Cosavet, Difcor, Domark, Falcon, Folicur, Fond, Indar, Kalinosul, Kossan, Nativo, Sulfolac, Quadris. 

Crvena palež napada isključivo listove

Crvena palež (Pseudopeziza tracheiphila) se najčešće javlja na lakim tlima gdje nema dovoljno vode, a jačina napada zavisi od padavina u početku vegetacije kao i od osjetljivosti sorte. Ova bolest napada isključivo listove. Parazit prodire u provodne snopove i onemogućuje transport sokova u njima zbog čega se tkivo između žila suši i odumire pa na njima nastaju pjege omeđene nervaturom lista ili rubom plojke.

Važno ih je razlikovati od uljanih pjega jer su u početku slične, a kasnije se boja pjega postupno mijenja od svijetložute do crvenkasto smeđe s jasnim prijalazom u zdravo tkivo. Kod crvenih sorti listovi poprimaju crvenkasto ljubičastu boju, a centralni dio pjege se suši pa izgleda kao spaljen. Kod bijelih sorti pjege su svjetlije. Ukoliko se zaraza pojavi uz glavnu žilu plojke ona se suši i smežura. Zaoravanje listova je korisna mjera, a zaštita se vrši fungicidima. Dozvoljeni fungicidi su Bordoška čorba, Caffaro, Champion Flow, Champion WG, Cuprocaffaro, Difcor, Neoram, Polyram, Profilux i Airone.  

Simptomi crne pjegavosti vidljivi su prije kretanja vegetacije

Crna pjegavost rozgve (Phomopsis viticola, naslovna fotografija) postepeno iscrpljuje biljku smanjujući urod iz godine u godinu, a napada mladice, rozgve i listove. Glavni simptomi se mogu vidjeti prije nego što krene vegetacija kada su lucnjevi svijetlo sive boje s puno crnih tačkica koje vire iz kore. Jači napad na čokotu dovodi u pitanje pravilnu rezidbu jer za lucnjeve i reznike nema dovoljno zdravog drva.

Zašto i koliko odgađati početak zimske rezidbe vinograda

Na listovima se javljaju žute pjege s crnom tačkom u sredini, a oni mogu biti deformisani i raspucani. Na mladicama se javljaju tamnoplave nekroze duguljastog oblika, a na peteljkama i bobama tamnoljubičasta boja. Kora postaje srebrnkasta, a pupovi se na zaraženoj rozgvi otvaraju kasnije. Prilikom rezidbe treba odstraniti zaraženu rozgvu i iznijeti iz vinograda, a važna je umjereno đubrenje azotom. Preporučeni fungicidi za zaštitu su Mikal Flash, Mikal Premium, Nordox, Polyram, Penncozeb i Cuprablau. 

Siva pijesan uzrokuje lošiji kvalitet vina

Sivu plijesan vinove loze uzrokuje gljiva Botrytis cinerea, a ona pravi direktne i indirektne štete. Direktne nastaju zbog smanjenog uroda, a indirektne u lošijem kvalitetu vina jer ova gljiva troši veće količine šećera i kiseline. Napada listove, mladice, peteljke i bobe, a obično se javlja pred berbu. Na zaraženim bobama nastaju smeđe pjege koje se povećavaju i zahvataju cijelu površinu bobice, a ako je sušno vrijeme one se smežuraju i suše. Ukoliko su vlažni uslovi na njima se javlja pepeljasto siva prevlaka koja za nekoliko dana može zahvatiti cijeli grozd. 

Vrijeme je za suzbijanje američkog cvrčka!

Na zelenim izbojima može doći do truljenja internodija, a kod nekih sorti na primjer kod Silvanca može doči do opadanja dijela ili čitavog grozda. Važno je saditi otporne kultivare i koristiti manje bujne podloge i mjesta gdje je vjetrovitije. Pravovremenim zakidanjem zaperaka i skidanjem listova u okolini grozdova se smanjuje vlaga, a azotno đubrenje primjeniti umjereno. Važno je obaviti zaštitu od štetočina koje oštećuju bobe, a fungicidi za zaštitu od ove bolesti su Cantus, Pyrus i Switch. 

Foto: Servis Flickr licenca CC


Tagovi

Bolesti vinove loze Plamenjača Pepelnica Crvena palež Crna pjegavost Siva plijesan


Autorica

Martina Popić

Martina je magistrica agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.