I bolesti prezimljavaju u vinogradu - za plamenjaču potrebne "tri desetke"

Tokom zimskog perioda bolesti vinove loze prezimljavaju kako u zemljištu, tako i na svim organima vinove loze, korijenu, stablu, lastarima, pupovima, bobama i otpalom lišću.

Stručnjaci iz PSSRS donose pregled najznačajnijih bolesti. Prouzrokovač plamenjače vinove loze je gljiva (Plasmopara viticola). Krajem ljeta i u toku jeseni stvaraju se spore, koje prezimljavaju u ostacima lišća i u zemljištu - oospore. Oospore klijaju u proljeće ako su lišće sa oosporama i zemljište zasićeni vodom.

Za ostvarivanje prvih primarnih zaraza potrebni su uslovi poznati kao "tri desetke": 10 °C prosječna dnevna temperatura, tri dana uzastopno 10 mm padavina, poslednjih 24 časa, 10 cm dugi lastari, list promjera najmanje 3 cm.

Pored hemijske zaštite, savjetuje se sprovođenje i niza agrotehničkih mjera kao što su uklanjanje oboljelih dijelova, rezidbu obavljati po suvom vremenu i to što kasnije, vršiti dezinfekciju alata, vršiti sadnju zdravih kalemova itd., savjetuje stručnjak Igor Tomašević iz PSSRS.

Kako prepoznati pepelnicu vinove loze?

Prouzrokovač pepelnice vinove loze je gljiva (Uncinula necator). Zaraženi listovi i bobice otpadnu i na njima prezimljava pepelnica u obliku sitnih kuglica. Pepelnica prezimljava i na lastarima u vidu rđastih mrlja i to je micelija pepelnice sa plodonosnim tijelima, dio takvih lastara se rezidbom ukloni. Pepelnica prezimljava u obliku kleistotecija i micelije iz kojih se u proljeće razvijaju zaraženi mladari koji imaju skraćene internodije i sitno lišće. Kleistotecije, pucaju i izbacuju askospore koje vrše primarnu infekciju. Iz njih se razvijaju oidije koje ostvaruju sekundarnu infekciju i koje vidimo na površini lista, kao pepeljastu prevlaku.

U proljeće razvoj patogena počinje već na temperaturi iznad 6°C, a njen razvoj prestaje iznad 30°C. Za njen razvoj nema potrebe za kišom, dovoljna je relativna vlažnost od 30%. Suzbijanje pepelnice počinje u ranim fazama, kada su lastari dužine 5-10 cm.

Infekcija crnom pjegavosti moguća je u širokom rasponu temperature

Prouzrokovač crne pjegavosti vinove loze je gljiva (Phomopsis viticola) koja prezimljava u staroj lozi ili u ostacima loze na tlu. Crne tačkice, vidljive na zaraženoj lozi izvor su zaraze, a nazivaju se piknidi. Spore se razvijaju od proljeća do kasnog ljeta, zavisno od vremenskih prilika, a infekcija loze je moguća u širokom rasponu temperatura od 1 do 37°C. Bolesti najbolje odgovara temperatura od 23°C i visoka vlažnost vazduha.

Pri rezidbi je potrebno ostavljati što zdravije pupoljke i time smanjiti potencijal bolesti. Nakon rezidbe treba iznijeti orezane ostatke i spaliti ih, a dobro je i skidati staru koru sa loze jer se u pukotinama često skrivaju uzročnici bolesti. Hemijska zaštita zasniva se na prskanju bakarnim sredstvima i dopunama zimskog prskanja a važno je napomenuti da se crna pjegavost najčešće širi u ranim fazama razvoja loze, kada se još ne sprovodi zaštita od plamenjače.

Obezbijedite dobro provjetravanje čokota

Prouzrokovač sive truleži je gljiva (Botrytis cinerea) koja prezimljava na lastaru, u pupovima i u zemljištu u obliku sklerocija i micelija. U proljeće do infekcije može doći već pri temperaturi od 4°C i 90% relativne vlažnosti vazduha. U rano proljeće mogu biti inficirani mladi pupoljci koji potamne i osuše se. Takođe, i cvijet može biti zaražen, a zatim i da se osuši. Na ovaj način se stvaraju rehuljavi grozdovi. Askospore vrše primarne infekcije cvata, a kasnije i boba.

Da bi umanjili potencijal za pojavu sive truleži, potrebno je ispoštovati sve agrotehničke mjere da bi se obezbijedili uslovi za dobro provjetravanje čokota. Od hemijskih mjera prvo prskanje treba obaviti već u cvatnji, drugo u vrijeme zatvaranja grozda i završno u fazi promjene boje boba. Posebnu pažnju treba obratiti na sorte zbijenog grozda koje su dodatno osjetljivije na napad sive truleži.