Sve o proizvodnji proteinskog stočnog graška - sjetva je već krenula

U proizvodnji stočne hrane proteinska komponenta ima veoma bitnu ulogu. Zato, stočni proteinski grašak sve više dobija na značaju. Značajan je izvor svarljivih proteina u zrnu, sa sadržajem od 25 do 27 posto proteina i 7 posto lizina koji su od izuzetnog značaja u proizvodnji stočne hrane. Tehnologija proizvodnje i vrijeme sazrijevanja omogućuje da žetva ove biljke bude u periodu neposredno prije ili odmah poslije ječma, te nema velike opasnosti od visokih temperatura i suše kojih ima u istim fenofazama razvoja soje.

"Zrno stočnog graška u mješavini prekrupe žitarica veoma je kvalitetna stočna hrana. Može se koristiti u ispaši i ishrani na zeleno. Kosidbu za ishranu na zeleno treba obaviti u periodu od početka cvjetanja, do početka formiranja mahuna. Stočni grašak se može koristiti i za proizvodnju silaže, najbolje u mješavini sa pet do 10 posto žitarica", kaže stručnjak za ratarstvo, Miljan Milojić za Agroklub i dodaje da je za njegovo iskorištavanje za silažu, najbolje koristiti onaj u fenofazi mliječno-voštane zrelosti.

Sijati gdje bilo, samo ne u monokulturi

Stočni grašak je leguminozna biljka koja zahvaljujući simbiozi sa bakterijom Rhizobium leguminozarum var. Vicia, vezuje atmosferski azot i na taj način poboljšava rezerve azota u zemljištu. Stoga je veoma dobra pretkultura svim ratarskim i povrtarskim vrstama, osim leguminozama. Kao biljka velikog habitusa i biomase, sa sposobnostima vezivanja azota, ima prednost u korištenju kao zelenišnog đubriva, u cilju poboljšanja fizičkih i hemijskih osobina zemljišta.

Ko će ovo izmoći: "Za sjetvu kukuruza na 200 duluma treba oko 40 hiljada maraka"

"Stočni grašak ne podnosi sjetvu u monokulturi. Najbolji predusjevi su strnine i okopavine. Ova vrsta jednogodišnje krmne kulture uspijeva na brdskim i ravničarskim terenima, na težim ili lakšim tipovima zemljišta blago kisele do neutralne reakcije."

Kada je u pitanju osnovna obrada, Milojić savjetuje da treba da se obavi u jesenje-zimskom periodu na 25-30cm dubine. Predsjetvena priprema treba da osigura kvalitetnu što ravniju mrvičastu strukturu zemljišta zbog kvalitetne sjetve i kasnije žetve.

Osnovno đubrenje treba da se obavi u jesen pod osnovnu obradu zemljišta u zavisnosti od agrohemijske analize zemljišta i sadržaja najbitnijih makroelemenata. Preporuka je da se zavisno od potreba biljke i plodnosti zemljišta primijeni oko 60-70 kg/ha fosfora, 80-100kg/ha kalijuma i 50-60kg/ha azota. Najefikasnije je da se fosfor i kalijum zaoru u jesen, a azot unese pod predsjetvenu pripremu zemljišta.

I pored činjenice da je vrsta iz grupe leguminoza, grašak sposoban da putem azotofiksacije sam vezuje atmosferski azot, na samom početku vegetacije potrebno je unijeti izvjesnu količinu azota kako usjev ne bi zaostao u porastu.

Sjetva do kraja marta

Sjetva proteinskog graška može se obaviti žitnim sijačicama na međuredno rastojanje od 12,5-15cm. Jari stočni grašak sijese od početka pa do kraja marta. Često se u pomenutom periodu jave suše i posijani usjev graška teško i neujednačeno niče.

"Stoga nemamo kvalitetne usjeve i kvalitetan sklop biljaka, što je glavni razlog dobijanja niskih prinosa. Zbog usporenog i produženog nicanja u presudnim fenofazama razvoja, biljke pod uticajem suše stagniraju u rastu i razviću, smanjuju svoju produkciju biomase i na kraju i sam prinos", ističe naš sagovornik i dodaje da je svako kašnjenje u sjetvi praćeno sniženjem prinosa zrna kod zrnastih sorti i proizvodnji graška za zrno, kao i sniženjem visine biljaka i prinosa biomase što je važno u proizvodnji stočnog graška kao sirovine za sjenažu ili sjenažu u kombinaciji sa nekom raži ili ovsem.

Norma sjetve zavisi od načina iskorištavanja, od apsolutne težine i krupnoće zrna, od vremena sjetve i od toga da li se sije u čistom ili združenom usjevu sa raži ili ovsem. Za potrebe kosidbe preporuka je gušća sjetva u kombinaciji sa strninama 100-120kg/ha sa oko 15-20kg/ha ječma ili 20-30kg/ha ovsa. U čistoj kulturi sjetvu stočnog graška obaviti sa 200 kg/ha sjemena, za proizvodnju za zrno u zavisnosti od krupnoće zrna.

Borba protiv korova?

Najčešće se odlično izbori protiv korova, ali je određena protiv njih i graškovog žiška ipak potrebna. Protiv širokolisnih i uskolisnih korova može se tretirati herbicidima koji se primjenjuju u toku vegetacije od fenofaze dva do tri lista pa do pojave cvijetnih pupoljaka.

"Tretiranje protiv graškovog žiška treba sprovesti u fenofazi precvjetavanja i u fenofazi početka formiranja mahuna."

Žetva stočnog graška počinje kada je 75 posto usjeva sazrelo. Prilikom vršidbe potrebno je smanjiti broj obrtaja na 500-550, povećati zazor između bubnja i podbubnja i podesiti jačinu vjetrova. Sve u cilju smanjenog loma zrna graška i kvalitetne vršidbe.

Kako pravilno kombajnirati stočni grašak?

Oplemenjivački rad na stočnom grašku doprinio je stvaranju sorti sa jako izraženim viticama kojim se grašak dobro drži jedna biljka za drugu i tako u čistoj kulturi dobro bori protiv polijeganja. Kvalitetan i stručan rad na selekciji i oplemenjivanju, doprinio je i stvaranju sorti koje daju odlične i vrlo kvalitetne prinose.

"Na tržištu sjemenske proizvodnje su sve zastupljenije sorte dobre tolerancije na sjetvu bez potpornog usjeva, krupnog i kvalitetnog zrna, visokog prinosa", kaže Milojić.