Ko će ovo izmoći: "Za sjetvu kukuruza na 200 duluma treba oko 40 hiljada maraka"

Za dvije sedmice počet će proljetna sjetva na području Semberije, gdje će prema planovima, ove godine biti zasijano ukupno 29.365 hektara obradivih površina. Najveće površine bit će pod kukuruzom 22.550 hektara. Soja će biti zasijana na oko 800 hektara, suncokret na 400, duhan na 200 hektara, povrće na oko 4.400, dok je za krmno bilje planirano oko 1.000 hektara.

"Oko 1. aprila će krenuti sjetva kukuruza, ljudi se već hvataju za glavu. Repromaterijal je skuplji, svakog dana rastu cijene goriva, poticaja nema. Ministarstvo duguje oko 100 miliona maraka, a Grad Bijeljina tri miliona maraka", kaže Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja "Sela Semberije i Majevice".

Divljanje cijena

Prihranu ozimih usjeva proizvođači su već obavili, a kako kaže Bakajlić, KAN je bio 85 KM, a sada je preko 105 KM. Također, urea je, dodaje, već otišla na 140 KM. Mnogi, kako navodi, razmišljaju o reduciranju gnojiva, ali i sjetvenih površina.

"Tamo gdje sam stajnjak izvlačio, tu ću manje gnojiti. Na šta će će ovo izaći niko ne zna. Za sjetvu kukuruza na 200 duluma treba 30-40 hiljada maraka i na kraju neka godina bude sušna, možemo se samo slikati. Pšenice su u dobrom stanju izašle iz zime, treba nam sada kiše", ističe Bakajlić koji je ozime kulture posijao na 15-17 ha, a na isto toliko planira i sjetvu kukuruza.

Posla je, dodaje, more, pred proizvođačima, a hoće li i kako uspjeti zasijati, ni sami još nisu sigurni. Kako smo ranije pisali, mnogima od njih više ni veresija nije opcija.

"Za hektar ti trebaju dvije vreće sjemena, a samo to košta 300 maraka. Ja sam razmišljao da zatravim još dva hektara, to mi je isplativije, ona je tu 4-5 godina, samo je malo prihranim. A ovamo treba i NPK, valja prskati, ne znam hoće li država poduzimati kakve mjere, divljanje cijena su stvarno otišle predaleko", navodi Bakajlić

Proizvodnja sve manje rentabilna

Da će ovogodišnja proljetna sjetva biti izazovna, kako zbog klimatskih uslova, tako i zbog problema na tržištu i rasta troškova proizvodnje, potvrdio je i Sreten Vučković iz Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina. On je istakao kako povećanje cijena ulaznih troškova ne prati i rast cijena poljoprivrednih proizvoda.

"To je jedan od najvećih problema. Svake godine rastu cijene repromaterijala, dok cijene poljoprivrednih proizvoda koje poljoprivrednici prodaju ne prate taj rast. Zbog toga je poljoprivredna proizvodnja sve manje rentabilna, a dodatni pritisak predstavlja i uvoz koji guši domaću proizvodnju", naveo je Vučković.

Kada je riječ o jesenjoj sjetvi za proizvodnu sezonu 2025./2026, na području Semberije zasijano je ukupno 21.385 hektara obradivih površina, što je za više od 3.000 hektara više u odnosu na prethodnu godinu. Najviše površina zasijano je pšenicom 17.750 hektara, zatim ječmom na 2.500 hektara, uljanom repicom na oko 800, tritikalom na 200, krmnim biljem na oko 100 hektara, dok je povrće zasijano na oko 35 hektara.

Prema riječima Vučkovića, struktura sjetve se mijenja jer se ratari sve više okreću jesenjim kulturama, koje daju stabilniju i sigurniju proizvodnju. "Vegetacioni period pšenice od oktobra do juna znatno je povoljniji u odnosu na proljetnu sjetvu u aprilu, kada sušni periodi i klimatske promjene mogu značajno uticati na smanjenje prinosa", zaključio je.