Pošto kombajniranje graška zahtjeva skoro dvostruko više vremena od kombajniranja strnih žita, brzina kretanja kombajna mora da bude odgovarajuća.
Stočni grašak je usjev umjereno vlažnih i prohladnih rejona, te ima male zahtjeve za toplotom. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje sjemena zavisi od naboranosti sjemenjače. Klijanje kreće već na temperaturi od dva stupnja, ali se to odnosi samo na sorte glatkog sjemena dok one sa naboranim sjemenom počinju klijati na temperaturi od četiri do osam stupnjeva.
Ipak, posebnu pažnju treba posvetiti žetvi, imajući u vidu morfološke osobine graška. Izbor parcele, ekspozicija terena, mikroklimatski uslovi, izbor sorte (afila tip, manje polijeganje i ujednačeniji usjev) bitni su za ravnomjerno sazrijevanje, stanje usjeva i rad kombajna, navodi stručnjak za ratarstvo Danijela Ilić.
U momentu žetve biljke poliježu formirajući sloj od 10-20 cm. Ukoliko je polijeganje u jednom smjeru, kombajn bi trebalo raditi u suprotnom pravcu u odnosu na smjer polijeganja biljaka, ali tada ima jedan prohod, a time i prazan hod. U cilju prevazilaženja ovog problema predlaže se, da se nakon cvjetanja pomoću naročitih sprava indukuje polijeganje u željenom pravcu.
Optimalno vrijeme žetve je dosta teško odrediti. U svakom slučaju, ne smije se čekati faza pune zrelosti, a početak žetve je moguć pri vlažnosti zrna od 20, odnosno 18 odsto. Zbog vegetativne mase koja često zagušuje kombajn, poželjno je pričekati da vlaga spadne na 15-16 odsto. Tada je kombajniranje znatno lakše, a i manji su troškovi sušenja zrna. Da bi se ubrzalo sušenje, žetva se može izvršiti dvofazno.
Međutim, pri takvoj intervenciji troškovi žetve se povećavaju, a u zavisnosti od vremenskih uslova postoji opasnost od truljenja biljaka. Upotreba desikanata, ukoliko je usjev jače zakorovljen, pomoći će kombajniranje uništavanjem, odnosno sasušivanjem korova i isušivanjem manje zrelih, zelenih biljaka. Treba imati u vidu da desikant neće ubrzati sazrijevanje. Desikacija često nije ekonomski opravdana, a pored toga može izazvati veće osipanje zrna.
Gubici koji nastaju prilikom kombajniranja, uglavnom su kvantitativni, vezani za samu biljku, a manje kvalitativni (lomljenje zrna). Javljaju se, s jedne strane, uslijed stanja usjeva kao što je neujednačeno sazrijevanje uzrokovano napadom bolesti, nepovoljni vremenski uslovi u vrijeme žetve, prezrelost itd. S druge strane, gubici mogu nastati zbog neadekvatne podešenosti i stanja kombajna, upozorava ovaj stručnjak.
Žetva se vrši žitnim kombajnima uz određene adaptacije, pri čemu podešavanje hedera zahtjeva posebnu pažnju. Visinu reza treba podesiti na 5-10 cm od površine tla jer ukoliko je suviše visoko, mahune donjih nodusa ostaju na biljci. Dok pri manjoj visini reza zajedno sa biljkama u kombajn ulazi i velika količina zemlje. Od posebnog je značaja postavljanje takozvanih podizača, koji praktično klize i kopiraju površinu zemljišta infiltrirajući se u osnovu usjeva.
Montiraju se na svaki treći zubac kose. Vitlo treba regulisati tako da što manje oštećuje mahune pri čemu su zupci okrenuti prema nazad, kako bi lagano podigli biljku. Brzina obrtaja je malo iznad brzine kretanja kombajna i kreće se u prosjeku od 3,0-3,6 km/h, a u optimalnim uslovima 5-6 km/h. Brzina obrtaja bubnja se kreće od 12 do 15 m/s, a zazor između bubnja i podbublja na ulazu treba da iznosi 15-20 cm, odnosno 8-10 cm na izlazu.
Otvori na podešavajućem situ su dimenzije od 10-12 cm, perforacije 12-16 cm, a jačinu vjetra treba pojačati. Pošto kombajniranje graška zahtjeva skoro dvostruko više vremena od kombajniranja strnih žita, brzina kretanja kombajna mora da bude odgovarajuća.
U našim agroekološkim uslovima grašak se kombajnira u isto vrijeme kada i pšenica, koja je zastupljena na znatno većim površinama i po nekoj tradiciji uvijek ima prednost u žetvi u odnosu na grašak.
Tagovi
Autorica
