Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krmno bilje
  • 02.03.2020. 10:00

Koji su najbolji uslovi za uzgoj stočnog graška?

Grašak u fazi cvjetanja i obrazovanja plodova, znatno je osjetljiviji na niske temperature i tada strada i pri slabijim mrazevima. Optimalana temperatura u vegetativnoj fazi je 12 do 16, a u vrijeme formiranja generativnih organa i cvjetanja 16 do 20 stupnjeva.

Foto: WikimediaCommons/Own work
  • 246
  • 11
  • 0

Sjetvom jarog stočnog graška, relativno jeftino, dobija se zelena masa visokog kvaliteta. Može se proizvoditi i na zemljištima koja nisu naročito kvalitetna uz minimalna ulaganja. 

Stočni grašak - bogat izvor proteina i aminokiselina

Danijela Ilić, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo, objasnila je koji su najbolji uslovi uzgoja stočnog graška, kad su u pitanju zahtjevi prema svjetlosti, vodi, kvalitetu tla, toploti.

Zahtjevi prema toploti

Grašak je povrće umjereno vlažnih i prohladnih rejona, te ima male zahtjeve za toplotom. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje sjemena zavisi od naboranosti sjemenjače. Sjeme počinje da klija već na temperaturi od dva stupnja, ali se to odnosi samo na sorte glatkog sjemena dok one sa naboranim, počinju klijati na temperaturi od četiri do osam C°. Minimalna temperatura potrebna za normalan rast ponika i obrazovanje vegetativnih organa je četiri ili pet C°.

Sjeme najbrže klija i niče na temperaturama 18 do 25 stupnja. Što je ono krupnije, to zahtjeva toplije podneblje i plodnije tlo. Ponici graška podnose kratkotrajne mrazeve od -4 do -5 bez oštećenja dok izmrzavaju na temperaturama nižim od -6 do -8 u trajanju od nekoliko dana. Nadzemni dio odraslih biljaka može izdržati i do -12, kraće vrijeme. U kasnijim fazama, jari stočni grašak može izdržati od -7 do -8, odnosno ozimi od -18 do -24, navodi Ilićeva.

U fazi obrazovanja plodova, osjetljiviji

U fazi cvjetanja i obrazovanja plodova, znatno je osjetljiviji na niske temperature i tada strada i pri slabijim mrazevima. Optimalana temperatura u vegetativnoj fazi je 12 do 16 stupnjeva, za vrijeme formiranja generativnih organa i cvjetanja 16 do 20 C° , a u periodu rasta plodova i nalivanja zrna, 16 do 22. Temperature veće od 26 stupnjeva usporavaju rast i negativno utiču na prinos i kvalitet sjemena dok se pri temperaturama višim od 35, čak u potpunosti zaustavlja.

Zahtjevi prema svetlosti

Riječ je o biljci koja zahtjeva intenzivnu osvjetljenost. Većina gajenih sorti kod nas su dugog dana, mada ima i onih neutralne reakcije na dužinu dnevnog osvjetljenja. Kod gajenja u uslovima kraćeg dana, rast i razviće se ubrzava odnosno dovodi do skraćenja vegetacije. Slabija osvjetljenost dovodi do produžetka vegetacije, grašak za zrno ne treba gajiti u sjeni, posebno u voćnim zasadima.

Kako postići što veći prinos stočnog graška?

Međutim, kako ističe stručnjak, krmni grašak gajen u vinogradima i voćnjacima, odličan je kao siderat, odnosno za proizvodnju organske mase za popravku strukture i plodnosti tla, čemu doprinosi i fiksacija atmosferskog azota uz pomoć kvržičnih bakterija.

Zahtjevi prema vodi

U toku vegetacije njegove potrebe za vodom dosta su velike. Grašak je mezofilna biljka, loše podnosi sušu, ali je gajenje, zahvaljujući ranoj sjetvi i dobro razvijenim korijenovim sistemom, moguće i u aridnim uslovima. U svim fenološkim fazama razvoja zahtjeva obilno prisustvo vlage, naročito tokom butonizacije, cvjetanja i oplodnje.

Međutim, najosjetljiviji na nedostatak vlage je od početka butonizacije do punog cvjetanja. Prevelika vlaga prouzrokuje polijeganje biljaka, posebno sorti namjenjenih za proizvodnju krme. Transpiracioni koeficijent graška kreće se između 400 i 450, a šire varira od 300 do 600 jedinica po jedinici suve materije, zavisno od sorti i uslova sredine. Sorte sa naboranim sjemenom imaju veće potrebe za vlagom nego one sa glatkim.

Zahtjevi prema mineralnoj ishrani

Stočni grašak ima relativno kratak vegatacioni period pa i skromnije zahtjeve prema mineralnoj ishrani. Najveće potrebe za hranivima su u fazi cvjetanja i početka obrazovanja mahuna. Osnovu ishrane i najvažniji izvor azota predstavlja azotofiksacija.

Zaštita proteinskog stočnog graška od sjetve do žetve

Radom simbiotskih kvržičnih bakterija (Rhizobium leguminosarum bv. Viceae) koje žive na korijenu graška, sposobnih da vezuju atmosferski azot (azotofiksacija), ostavljaju mu značajne količine ovog elementa na raspolaganju. Za formiranje 100 kg sjemena i odgovarajućeg prinosa žetvenih ostataka potrebno je 4,5 - 6,0 N, 1,7 - 2,0 P2O5, 3,5 - 4,0 K2O, 2,5 - 3,0 CaO, 0,8 - 1,3 MgO, kao i prisustvo mikroelemenata, na prvom mjestu molidbena i bora.

Zahtjevi prema tlu

Može da uspjeva na mnogim tipovima zemljišta, od laganih do težih. Za ranu proizvodnju pogodnija su laka, pjeskovita, a za kasniju ona duboka, plodnija tla, dobro obezbjeđena vlagom. Grašku najbolje odgovaraju zemljišta koja su po reakciji bliska neutralnim, odnosno najbolja pH vrijednost je od 6,8 - 7,4, a kiselost veća od šest ima izrazito nepovoljno dejstvo, te takva zemljišta nisu pogodna za gajenje ovog povrća.


Tagovi

Uzgoj stočnog graška Krmno bilje Danijela Ilić


Autorica

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Fruška gora se uveliko budi. Među skrivenim lepotama je i jezerce u Rivičkom potoku. Ljubičasti cvet je lekoviti plućnjak (Pulmonaria) od kojeg se prave čajevi protiv kašlja. Da li ste znali za ovo jezerce? Foto: Zoran Grco Grčić